U Srbiji raste prorusko raspoloženje, a pada podrška članstvu u EU

... rekao je u ponedjeljak u intervjuu za Glas Amerike Paul McCarthy, regionalni direktor za Evropu u Međunarodnom republikanskom institutu.

On je dao intervju povodom novog istraživanja u regiji koje je za tu američku nevladinu organizaciju uradio Ipsos.

Prema istraživanju, u Srbiji, na uzorku od 1.238 punoljetnih građana, podrška za Evropsku uniju pala je na 40 posto, dok se Rusija smatra najvećim partnerom, a SAD prijetnjom.

U Crnoj Gori, gdje je uzorak bio 1.036 odraslih, raste podrška za članstvo u Evropskoj uniji, ali pada podrška NATO-u. Najveći broj ispitanika u Crnoj Gori Ameriku vidi kao najveću prijetnju, a Srbiju kao najvećeg partnera.

Najveća podrška za Ameriku i zapadne institucije je, prema anketi, na Kosovu i u Albaniji.

Uprkos većinski prozapadnom raspoloženju u regiji, McCarthy smatra da Zapad počinje gubiti bitku kada je riječ o naporima da osigura da zapadni Balkan ne izgubi vjeru u proces euroatlantskih integracija.

Po njegovim riječima, Srbija pokazuje sasvim drugačiji trend od drugih zemalja regije, koji je "manje entuzijastičan za pridruživanje EU i za zapadnu orijentaciju".

U poređenju s prethodnom anketom iz 2022. godine u Srbiji "postoji još manje podrške za prozapadnu orijentaciju i za ulazak u EU", rekao je McCarthy  i ocijenio da je to "zabrinjavajući trend".

Dodao je kako je "začuđen, možda ne iznenađen" time koliko se među ispitanicima SAD okrivljuju za rusku agresiju.

"Vidi se to u podacima za Srbiju, ali ima i mnogo ljudi, mnogo ispitanika u BiH, a posebno u Sjevernoj Makedoniji, koji krive Zapad za agresiju. Tako da me je to začudilo. A također i jačina podrške Rusiji u Srbiji, iako nije iznenađujuća, dubina i velike brojke kada je riječ o toj podršci, kao i viđenje SAD-a", rekao je McCarthy.

Kako kaže, to predstavlja pravi izazov, dugoročno gledano, za integraciju regije, ne samo Srbije, u euroatlantske institucije, prenosi agencija Beta.

Ispitivanje javnog mnijenja rađeno za Međunarodni republikanski institut koje je ranije objavljeno, pokazuje kako bi značajna većina građana glasala na referendumu za ulazak BiH u EU, ali se taj postotak smanjio u odnosu na prethodne dvije godine i danas bi više građana glasalo protiv ulaska u Uniju.

Najviše prozapadnih stavova pokazali su građani Albanije i Kosova, znatno manje Sjeverne Makedonije i Crne Gore, a najmanje građani Srbije.

BiH se nalazi u sredini tabele s 39 posto građana koji smatraju da bi trebalo voditi samo prozapadnu i pro-EU politiku.

Po 12 posto smatra da treba imati prozapadnu politiku, ali zadržati odnose s Rusijom, odnosno jednako postupati prema Zapadu i Rusiji. Gotovo 20 posto građana nije odgovorilo na ovo pitanje.


(Vijesti.ba / FENA)