Izložba slika 'Paralelno' Emira Kapetanovića

Domaći i gosti srednovjekovnog grada, putnici namjernici ili slučajni prolaznici bit će u prilici da predahnu uz, neobuzdanom maštom, nastale Kapetanovićeve slike.

Uklopiće se ova izložba uz mnoge druge događaje koje je "Mlaz" organizirao proteklih godina, te postao otvorena knjiga spoznaja o ljepoti i vrijednostima.

Jedna avlija postala je mjestom susreta, mjestom razmjene energija, jednostavnih a iskrenih ljudskih osjećanja, umjetničkih vizija, rijeka misli i rečenica pjesnički uokvirenih, likovno uskomešanih.

A sve potkrijepljeno činjenicama u liku i djelu umjetnika, pjesnika koji su prošli tim prostorom, poput Admirala Mahića, Gorana Simića, Rasima Prštea, Mile Stojića, Stevana Tontića ili Faruka Šehića, pjesnikinja Adise Bašić, Fadile Nure Haver, Aleksandre Čvorović i Feride Duraković, glumaca Harisa Burine i Željka Ninčića, glumice Hasije Borić, kipara Fikreta Libovca, Mensuda Keče, Mustafe Skopljaka, Samira Sućeske, Lejle Ćehajić, slikarica Sonje Radan i Šemse Gavrankapetanović, slikara Salima Obralića i Radoslava Tadića, reditelja Gradimira Gojera, Ratka Orozovića i Bojana Mulića, teoretičara i likovnih kritičara Sadudina Musabegovića, Azre Begić i Sanele Nuhanović, novinara Fikreta Novalije, Ahmeda Burića, Dragana Marijanovića, Dževdeta Tuzlića...

Spisak imena učesnika upotpunjuje čitava plejada mladih umjetnika različitih disciplina koji su dolazeći i prolazeći kroz Počitelj i već odomaćeno mjesto umjetnosti, "Mlazovu" galeriju na otvorenom, svoje životopise upotpunjavali novim činjenicama o beskraju trenutaka uzvišenog spoja njihova umjetničkog bića i njihove umjetnosti naspram konzumenata.

"Mlazovi" generatori, bračni par Gina i Zlatan, osim traženja najboljih rješenja za nove umjetničke uzlete, tražili su i formulu za njihovu raznovrsnost, tražili su načine objedinjavanja umjetničkih energija svih generacija različitih umjetničkih usmjerenja. Od pojedinačnih i grupnih likovnih izložbi na otvorenom ili galerijskom prostoru koji se stopio sa zemljom i stijenjem koji mu daju prepoznatljivu i jedinstvenu formu, do umjetničkih teorijskih varijacija čije teme su imale pjesničko, odnosno literarno, filmsko, muzičko, fotografsko ili spomeničko utemeljenje.

Nerijetko je taj mlaz umjetnosti pristizao iz okruženja, primjerice kada su dolazili pjesnikinje i pjesnici iz Slovenije Mojca Andrej, Ana Porenta, Gregor Gršak i Tomo Novosel, pjesnikinje iz Hrvatske Anđelka Klemenčić i Danijela Antičić, pa likovni umjetnici Nives Čičin-Šain, također iz Hrvatske, Selma Đulizarević-Karanović iz Srbije, Jelena Pavićević, Saša Stančić i Sreten Miletić iz Crne Gore, Mauro Toneti iz Italije...

A publika je priča za sebe. To je konglomerat žitelja drevnog grada i onih koji u Počitelj dolaze kao u svojevrsni hram umjetnosti i memorije o vremenu i postojanju.

A takva očekivanja su i uz nastupajući praznik, koji će, osim magije spravljanja roštiljskih specijaliteta, biti i uživanje uz Kapetanovićevu likovnu izložbu, koja će se upisati u jedinstvenu „knjigu utisaka“ i postati još jedan korak na nepreglednoj cesti sveukupnih kulturnih vrijednosti koje „Mlaz“ gaji u svojim aktivnostima.

(Vijesti.ba / FENA)