Josip Merdžo

Mostarski Bošnjaci nisu ugroženi

image Josip Merdžo / oslobodjenje

Svjesni smo tvrdih stavova SDA. Takve smo stavove imali i 2003. kada su povjerenstva radila na pripremi novog gradskog Statuta. Vidjet ćemo kako će se taj proces odvijati, kazao je u intervjuu za Oslobođenje Josip Merdžo, glavni tajnik HDZ-a 1990.

Hrvatska strana ne traži bez razloga uvođenje principa jedan čovjek, jedan glas, nego time želimo ujednačiti Mostar s drugim jedinicama lokalne samouprave u BiH, s tim da u Mostaru na snazi i dalje ostaju mehanizmi zaštite konstitutivnosti naroda.

Gospodine Merdžo, prije nekoliko dana ste nazočili sastanku predstavnika stranaka koje sudjeluju u radu Parlamenta BiH, a koje su bitni faktori za rješavanje mostarske krize, sa predstavnicima OHR-a. Što se govorilo na tom sastanku i je li ponuđeno neko rješenje?

- Na sastanku o kojem govorite bio je nazočan gospodin Valentin Inzko, visoki predstavnik BiH sa suradnicima, a suština je bila da se predstavnicima stranaka poruči da se međunarodna zajednica želi aktivnije uključiti u provedbu presude Ustavnoga suda BiH koja se odnosi na izmjenu izbornih pravila za Mostar. Ta presuda tiče se Izbornoga zakona BiH u dijelu koji govori o izboru vijećnika u Gradsko vijeće Mostara. Rokovi koje je Ustavni sud odredio su istekli, a Parlamentarna skupština BiH nije usvojila izmjene Izbornoga zakona. Nakon toga je Ustavni sud BiH ukinuo sporne odrednice Izbornoga zakona i utvrdio kako su one diskriminirajuće, nisu sukladne Ustavu BiH, te su u suprotnosti s europskim poveljama koje se tiču lokalne samouprave. Dakle, Parlament BiH ima dominantnu ulogu u ovom procesu. Parlament treba provesti izmjene Izbornoga zakona. Nakon toga bi trebalo vidjeti koliko te izmjene utječu na funkcioniranje grada, jer se ta oblast rješava kroz gradski Statut, a ne kroz Izborni zakon. Može se primijetiti i pokušaj da se cijela priča okrene ka funkcioniranju grada, a ne o izmjenama Izbornoga zakona. Međutim, izbori u BiH se provode temeljem Izbornoga zakona, a ne temeljem statuta jedinica lokalne samouprave. Na sastanku je rečeno kako će ljudi iz OHR-a nastaviti raditi s ekspertnom skupinom, koju je ranije formiralo Gradsko vijeće, i to na pripremi svega onoga što bi moglo dovesti do dogovora. Tijekom listopada bi se taj dijalog podigao na razinu političkih stranaka. Predviđeno je da se do konačnoga rješenja pokuša doći do 7. studenoga, jer tada istječe mandat ovom sazivu Gradskog vijeća.

Iz SDA su, pak, već poručili kako ne vjeruju da će ova inicijativa OHR-a polučiti rezultate, te traže da se uređenje Mostara vrati na ono kakvo je definirano Vašingtonskim sporazumom.

- Vjerujem da će biti dovoljno mudrosti da se svi politički subjekti uključe u ovaj proces te da će svi dati svoj doprinos da se dođe do rješenja. Vraćanje unatrag u BiH ne donosi ništa dobroga. Mostar u BiH ne bi smio biti iznimka, jer svaka iznimka ostaje jezgro za nekakve buduće sukobe. Pitanje je da li je netko prepoznao ovo pitanje izmjene izbornih pravila za Mostar kao priliku za otvaranje neke šire priče, koja se možda i ne odnosi samo na Mostar. Međutim, sve jedinice lokalne samouprave imaju određenih problema u svome funkcioniranju, no nemaju problema s izborom vijećnika, a Mostar ima. Ustavni sud je jasno kazao kako ovdje imamo diskriminaciju stanovnika određenih gradskih područja i to se mora riješiti. Svjesni smo tvrdih stavova SDA. Takve smo stavove imali i 2003. kada su povjerenstva radila na pripremi novog gradskog Statuta. Vidjet ćemo kako će se taj proces odvijati. Također, na ovom sastanku u OHR-u Inzko je jasno kazao kako oni neće ništa nametati. To otvara i pitanje hoće li se moći doći do određenog kompromisnog rješenja. No, situacija u Mostaru je takva da bismo svi zajedno morali pronaći neko rješenje. Istovremeno, rijetko se spominje kako je Ustavni sud ukinuo samo dio izbornih pravila za Mostar. U ovom momentu imamo nesporno definiran način izbora 17, od ukupno 35 vijećnika, u Gradskom vijeću Mostara i to s jedinstvene gradske liste. Možda je to put kojim treba ići. Pod vodstvom OHR-a bi se možda na tom tragu moglo tražiti kompromisno rješenje. Istovremeno, na snazi ostaju mehanizmi zaštite poput minimalne i maksimalne kvote vijećnika iz pojedinog konstitutivnog naroda, kao i institut zaštite vitalnoga nacionalnog interesa.

Pojednostavljeno rečeno, hrvatska strana predlaže da Mostar postane jedna izborna jedinica, umjesto sadašnjih šest, u kojoj će vrijediti princip jedan čovjek, jedan glas. Bošnjaci, pak, predlažu formiranje šest općina koje bi ujedno bile izborne jedinice. Kako pronaći kompromis između ta dva međusobno isključujuća prijedloga?


- U prijedlogu Bošnjaka se općine eksplicitno ne spominju. Trebalo bi, pak, pojasniti da princip jedan čovjek, jedan glas u BiH vrijedi na svim razinama. Taj princip vrijedi u izborima za svako općinsko ili gradsko vijeće, kantonalnu skupštinu, Zastupnički dom Parlamenta FBiH, kao i Parlamentarnu skupštinu BiH. Jedino u Mostaru to nije bio slučaj i zbog toga je ovaj dio Izbornoga zakona i ukinut. Dakle, hrvatska strana ne traži bez razloga uvođenje principa jedan čovjek, jedan glas, nego time želimo ujednačiti Mostar s drugim jedinicama lokalne samouprave u BiH, s tim da u Mostaru na snazi i dalje ostaju spomenuti mehanizmi zaštite konstitutivnosti naroda. Unaprijed se, pak, govori o potrebi postizanja kompromisa, no mi nemamo prijedloga s drugih strana. Bilo koji ozbiljan prijedlog podrazumijeva da se zadovoljava presuda Ustavnoga suda BiH. Nakon toga bi se moglo vidjeti u kojoj mjeri imamo prostora pričati o kompromisu između različitih prijedloga. Nažalost, mi nismo dobili niti jedan prijedlog koji  je na tragu zadovoljenja presude Ustavnoga suda za Mostar, osim prijedloga Kluba Hrvata u Gradskom vijeću.

(Oslobodjenje)




  • email Pošalji prijatelju
  • print Print verzija
  • Plain text Plain text


Vaše mišljenje
Šta priželjkujete od Aleksandra Vučića u BiH ?