Deutsche Welle

Ruska skrivena ruka u Ukrajini

image Foto: AFP

Rusija je optužila Zapadu za miješanje u unutrašnje poslove Ukrajine. Kada je riječ o krizi u Ukrajini, Moskva se službeno drži po strani. Međutim, u pozadini očito sve više vuče konce.

Moskva je odgovornost za najnoviju eskalaciju nasilja u Kijevu prebacila na Zapad. „To je `direktna posljedica` zapadne politike prema ukrajinskoj opoziciji“, saopštilo je u utorak (18.2.2014) rusko ministarstvo vanjskih poslova. U Kijevu je u posljednja 24 sata došlo do najtežih sukoba demonstranata i policije od početka protesta. Inače, protesti su počeli krajem novembra 2013. godine.

Moskva se u slučaju Ukrajine drži po strani – u najmanju ruku zvanično. Vodeći ruski političari ne putuju u Kijev. Predsjednik Vladimir Putin i premijer Dmitrij Medvedjev ne pozivaju svaki dan sukobljene strane u Ukrajini na dijalog. Drugim riječima, Rusija ne radi ono što rade predstavnici EU i SAD.

Putovanje zapadnikh političara u Kijev se u Moskvi posmatra kritički. “Ne djeluje mi korektno i pristojno kada se svakodnevno šalju emisari”, izjavio je ruski minister vanjskih poslova Sergej Lavrov nakon nedavnog susreta sa njemačkim kolegom Frankom-Walterom Steinmeierom. Predsjednik Putin je u januaru rekao da se Rusija “neće nikada miješati u unutrašnje poslove” Ukrajine. On je tu prije svega mislio na savjete iz inostranstva.

Sastanak na ruskom tlu


Posmatrači navode da je Moskva u Ukrajini aktivnija nego što je bila u posljednjih 20 godina. Samo što Rusi manje javno djeluju nego Evropljani. Ruske aktivnosti se odvijaju na više nivoa. Rusi sa ukrajinskim političarima vode razgovore na vlastitom tlu. Ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič se sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom sastao na ceremoniji otvaranja Zimskih olimpijskih igara u Sočiju početkom februara. Rezultati njihovih razgovora nisu poznati. Nekoliko ukrajinskih ministara je u januaru posjetilo Moskvu. Ukrajinski minister vanjskih poslova krajem februara će također posjetiti Rusiju

Putinovi savjetnici u posjeti Kijevu

Na čelu predsjedničkog ureda u Kijevu je od kraja januara Adrij Klujev. Neki ukrajinski ali i zapadni stručnjaci vjeruju da je time ruski uticaj na ukrajinsku politiku postao veći. Švedski stručnjak za Ukrajinu, Anders Aslund, kaže da je Klujev dosta blizak Kremlju. Aslund je u intervjuu online izdanju kijevskog lista „Ukrainska Prawda“ rekao da šef predsjedničkog ureda direktno sarađuje sa Vladislavom Surkovim. Surkov je Putinov savjetnik za odnose sa zemljama GUS-a. (GUS je skraćenica za Savez nezavisnih država. To je politička i ekonomska zajednica 11 zemalja bivših članica Sovjetskog saveza).

I drugi savjetnik šefa Kremlja, Sergej Glasjev, je u posljednjih nekoliko mjeseci aktivan u odnosima sa Ukrajinom. Glasjev je zadužen za integraciju i postsovjetski prostor. U jednom intervjuu je indirektno pozvao ukrajinsko vodstvo da protiv demonstranata primjeni silu.

"Gruzijski scenarij" na ukrajinskom poluostrvu Krim?

Povećan uticaj Rusije je posebno izražen u autonomnoj republici Krim na jugu Ukrajine. Rusi u Krimu čine dvije trećine stanovništva. Nevladina organizacija "Sewastopol-Koordinationskomitee" je prije nekoliko dana saopštila da postoji mogućnost da se Krim odvoji od Ukrajine ukoliko u Kijevu dođe do „državnog udara“. Poslanik u ruskom parlamentu i predsjednik „Otadžbinske stranke“, Aleksej Šuravljov, je na Krimu osnovao „Slavenski antifašistički front“. Pod pojmom „fašisti“ se misli na opozicione demonstrante u Kijevu.

Kijevski sedmičnik „Dserkalo Tyschnja" u posljednjem izdanju piše da je Rusija otvorila „Krimski front“. List se boji da bi moglo doći do eskalacije sukoba kao u Gruziji 2008. godine. List navodi da bi se Krim na kraju mogao odvojiti od Ukrajine. Takva opasnost je sada znatno povećana. Zbog toga političari sa Krima često putuju na razgovore u Moskvu. 20. februara u Rusiju putuje predsjednik krimskog parlamenta Vladimir Konstantinov.

Njemački politički stručnjak Wipperfürth koji pored ostalog radi i za Njemačko društvo za vanjsku politiku (DGAP) u Berlinu kaže da je strah od mogućeg odcjepljenja Krima pretjeran. „Nikada se u pitanje do sada nije doveo teritorijalni integritet Ukrajine“, izjavio je Wipperfürth za Deutsche Welle. Rusija nije zainteresovana za parčanje Ukrajine jer bi to mogao biti primjer za druge postsovjetske zemlje.

Velika zainteresovanost ruskih medija za dešavanjima u Ukrajini

Rusija i na medijskom plani ima veliku ulogu u Ukrajini. „Da bi se informisali o dešavanjima u zemlji, više od 22 posto Ukrajinaca gleda program ruskih televizija“, navodi se u rezultatima ispitivanja javnog mnjenja. Ruski mediji govore o „pokušaju državnog udara“ u Ukrajini koji je inspirisan sa Zapada. Diana Duzyk iz kijevskog lista specijalizovanog za medije "Telekrytyka" je za DW izjavila da „Rusija do sada nije nikada izdvajala toliko vremena za Ukrajinu kao sada. To znači da je za Rusiju od strateške važnosti da Ukrajinu zadrži u svojoj interesnoj sferi“.

Ruski uticaj na ukrajinske medije bi narednih sedmica mogao znatno porasti. Naime, jedna radio stanica u Kijevu i ostalim gradovima počinje emitovati program na ultrakratkim talasima. Direkor programa tog radija je iz Rusije.

(Vijesti.ba/DW)




  • email Pošalji prijatelju
  • print Print verzija
  • Plain text Plain text


Vaše mišljenje
Da li znate za koga ćete glasati na oktobarskim izborima?