Baklava

Neizostavna slastica na bajramskoj sofri svakako je baklava. Bila to sarajevska, visočka, grčka, stambolska, divit ili džandar baklava, ona je obavezna na stolu svake bošnjačke kuće za Bajram. U potrazi za tajnama baklave, ekipa agencije Anadolija (AA) posjetila je Zilhu Šetu, omiljenu tetku Zilhu u narodnoj kuhinji sarajevskog Starog Grada. Ona je u trenutku našeg dolaska spremala baklave za čak 300 porodica.

Baklava je vrsta slatke pite, koja ima poseban značaj od vakta Osmanlija. Oni su na nas ostavili dubok trag u kulturi, a pogotovo u kuhinji. Baklava ima više vrsta, a ona koju mi najviše radimo je naša sarajevska.
 
Baklave se razlikuju po vrsti punjenja i načinu sječenja.
 
Najomiljenije baklave na našim prostorima, su sarajevska, divit i džandar baklava. Jufke koje se prave za džandar baklavu suše se čak 24 sata, a sama baklava puni preprženim orasima, bademima i lješnjacima. Sve se to potom miješa sa slatkim kajmakom i hladnom agdom, a reže se na djelumke dužine 10 do 12 centimetara. 
 
Baklava koju mi sada pravimo je sarajevska baklava. Za jednu veću tepsiju, pored oraha, agde i jufke, potrebno je i malo tirita. Tirit je specifičan dodatak baklavi, a to su mrvice koje se prave od putera i jaja, te sprječavaju da orasi gore .Baklava mora biti lijepo i jednako isječen ,a potrebno ju je peći i preko dva sata.
 
Tetka Zilha kaže U velikoj mjeri je na našim prostorima zaboravljena stambolska baklava. Ona je slična sarajevskoj po punjenju, ali se mota u rolnu. Ono što je čini posebnom je ružino himber šerbe koje se stavlja u agdu i orahe. To je ruža đulbešećerka, a cvjeta u maju“, ističe tetka Zilha, te dodaje da sve bosanske kuće dočekuju Bajram uz baklavu.

(Vijesti.ba)