Izvještaj sa Energetskog foruma u Sarajevu

SARAJEVO - Izgradnja elektro-energetskih objekata u Federaciji BiH (FBiH) jedan je od prioritetnih ciljeva Vlade FBiH kojim se želi podstaći razvoj ostalih privrednih grana i ubrzati izlazak trenutne ekonomske krize, rečeno je jučer u Sarajevu na energetskom forumu "Izgradnja elektroenergetskih objekata u FBiH - prva faza". Skupu u zgradi Energoinvesta ...

... prisustvovalo je više stotina predstavnika izvršne vlasti, stranih ambasada i potencijalnih investitora.

Energetski forum svojim izlaganjem trebala je otovoriti predsjednica Federacije BiH Borjana Krišto, no ona je iz opravdanih razloga izostala. U svom pismu podrške Vladi Federacije BiH predsjednica Krišto je učesnicima Energetskog foruma poručila da je ovaj skup prilika da se kroz prezentacije i raspravu dodatno upozna stručna, znanstvena i ostala javnost te nosioci izvršne i zakonodavne vlasti u FBiH i BiH u cjelini, o planovima Vlade FBiH u ovoj oblasti. U saopćenju je navela da i pored svih poteškoća i prepreka aktuelna vlast planira i provodi značajne gospodarske programe i projekte u interesu cijelog društva. Krišto je još navela da otvaranje ovih projekata od velikog značaja za razvoj svi gospodarstvenih grana.

Nada za cijelu zemlju


Premijer FBiH Mustafa Mujezinović istaknuo je da forum u startu pokazuje opredjeljenost naše zemlje kao društva i potvrđuje nastojanjeVlade  Federacije da u pravcu skorašnjeg pokretanja izgradnje elektroenergetskih objekata uskoro krene i realizacija projekata koji su nada ne samo za Federaciju nego za  cijelu zemlju. Zahvalio se ministarstvu na ekspeditivnom djelovanja kada su u pitanju projekti kao i direktorima JP , kojima je zaželio sreću te je izrazio nadu da će biti veoma mali broj onih koji će se suprostaviti  ovako dobrim projektima.

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije, Vahid Hećo naglasio je da se BiH odavno tretira kao jedina država koja ima pozitivan elektroenergetski potencijal kada su u pitanju domaći resursi. „To je naša prednost u vremenima krize koju treba iskoristiti kako bismo pokrenuli i dinamizirali kompletan privredni sistem, a samim tim i zaposlili veliki broj radnika“, kazao je Hećo. Od investitora se, prema njegovim riječima očekuje da prepoznaju važnost ulaganja u ovaj sektor jer položaj naše zemlje omogućava i izvoz i kvalitet električne energije u odnosu na ostale. „Javni poziv za  strateško partnerstvo našim kompanijama će uskoro biti objavljen i odzivom investitora brže ćemo doći do cilja odnosno proizvoda koji se zove električna energija koji je veoma tražen na tržištu.



"Vrijeme krize će proći i na ovaj način pokretanjem investicija omogućiti ćemo onima koji žele raditi da rade“, naglasio je Hećo. Ministar Hećo je ocijenio forum uspješnim, posebno istakavši zadovoljstvo brojem učesnika i interesom za strateške projekte u Federaciji BiH.  „Imajući u vidu interes stranih kompanija i ambasada za energetski sektor vjerujem da ćemo naći investitore za velike energetske objekte, kazao je Hećo, dodajući da Federacija treba partnere koji imaju znanje, novac i tehnologiju kako bi napravili energetske objekte sa kojima ćemo u Evropu.  U prvoj fazi je, prema riječima federalnog ministra energije, rudarstva i industrije Vahida Heće, planirana izgradnja šest termolektrana, 16 hidroelektrana, šest vjetroelektrana odnosno investicije u vrijednosti šest milijardi KM. Kroz ove projekte, ako se uspiju pokrenuti, bilo bi animirano oko 50.000 radnih mjesta, direktno i indirektno, što je posebno značajno uzimajući u obzir da je naš gorući problem nezaposlenost. Otvaranje gradilišta hidroelektrane Vranduk očekuje se već ovog ljeta i gradit će se sredstvima Elektroprivrede BiH i uz pomoć kreditnih sredstava, dok će se za termoblokove pokušati naći strateški partneri u ovoj godini.

Interes investiora


Pomoćnik federalnog ministra energije, rudarstva i industrije Hilmo Šehović prezentirao je aktuelno stanje, normative i ostale pretpostavke pripreme i izgradnje EEO. U uvodnoj napomeni za izgradnju elektroenergetskih objekata Šehović je naglasio je razloge koji su vodili opredjeljenju kako državnog tako i federalnog parlamenta ka investicionoj izgradnji, te je istaknuo kako su proteklog mjeseca usvojene tri odluke vlade Federacije za Blok 7 u Tuzli, novu Rudnik i TE Kongora i HE Vrandukt u ovom mjesecu.  Šehović je istaknuo da je zbirni spisak objekata koje su predmet odluke koje je donijela vlada Federacije u proteklom mjesecu, a radi se o šest termoelektrana sa ukupnom snagom od 2000 mega vati, 16 hidroelektrana sa snagom od 1168 MW i šest vjetroelektrana ukupne energije oko 15 tisuća GWh. Zaduženi subjekti za realizaciju pripreme izgradnje su za određene objekte JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo, JP Elektroprivreda HZHB d.d. Mostar, Rudnik mrkog uglja Banovići. „Vrijeme predviđeno za realizaciju projekata je od 3 do 6 godina, a procjenjene investicije su oko šest milijardi eura. Kako je predviđeno izgradnjom pomenutih objekata biti će uposleno od 40 do 50 tisuća radnika“, istaknuo je Šehović.



Predsjedavajući Predsjedništva  BiH dr Haris Silajdžić kazao je tijekom svog izlaganja na jučerašnjem Energetskom foruma u Sarajevu da je pokretanje izgradnje elektroenergetskih objekata u Federaciji BiH najveća investicija u povijesti naše zemlje. Predsjedavajući Silajdži je čestitao vladi Federacije na upornosti jer pravi investicijski period tek počinje, u skladu sa standardima Europske Unije i to bez privatizacije i prodaje prirodnih resursa Bosne i Hercegovine. U svijetu se zna za ove projekte i postoji interes stranih investitora, što je, po riječima predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića, šansa koju ne smijemo propustiti. On je naveo da je interes za ulaganja u ovaj sektor iskazan i tokom nedavne posjete delegacije BIH Kataru i Saudijskoj Arabiji. Silajdžić je u obraćajnju učesnicima foruma izdvojio i formiranje Koncerna Elektroprivrede BiH i rudnika, čime je omogućeno da, kako je naglasio, rudari danas pravednije učestvuju u raspodjeli dobara koja stvaraju.

Stvoriti klimu


Bivši austrijski vice kancelar Hubert Gorbach kazao je da najveći potencijal BiH investiranje u obnovljivu energiju. „Mnogobrojne austrijske kompanije su spremne za investiranje, ali vaša zemlja mora stvoriti klimu povoljnu za potencijalne investitore. Ne smijete sebi dopustiti da politika preovlada i prošlost treba da bude pouka, jer sigurnost zemlje igra jednu veliku ulogu kada je investitor u pitanju“, istaknuo je bivši vicekancelar. Također, kako je kazao Gorbach projekti koje nudi BiH u svijetu će biti prepoznati, kao i potencijalni investitori, ali zemlja mora prilagoditi Ustav i političku klimu. Gorbach je podsjetio na investicijski ciklus koji je trebao biti započet 2006. godine, kada je on bio na funkciji vicekancelara Austrije, a kada je jedan austrijski konzorcij želio uložiti svoj kapital u BiH.  “Oni su htjeli uložiti 2,5 milijardi eura. Potpisan je memorandum i pismo namjere. Nisu to bile bezimene firme. To su bile kompanije koje su bile spremne da svoj know - how ulože ovdje. Bio je to model javno-privatnog partnerstva, mi smo imali priliku da donesemo kapital u BiH koja je imala neiskorištene resurse uz mogućnost povratnog plaćanja  dok je vlasništvo nad objektima ostajalo u rukama građana i građanki“, rekao je Gorbach. On je naglasio da podržavao napore koje je tada u projekte investiranja u EEO BiH ulagao bivši gradonačelnik Mostara. “Oni se mogu sjetiti da smo tada sa bivšim gradonačelnikom Mostara Safetom Oručevićem vodili intezivne razgovore po ovom pitanju. On se jako trudio oko toga, međutim, taj model nažalost nije uspostavljen iako je Vlada imala jednoglasnu odluku. Ovo dame i gospodo više ne smije da se dešava. Ovo vam govorim kako bismo iz bliske prošlosti naučili nešto što je korisno za budućnost i kako bismo investitore dočekali raširenih ruku“.

Nadležnosti elektroprivreda



Prioriteti izgradnje EEO iz nadležnosti Elektroprivrede BiH prezentirao je generalni direktor Amer Jerlagić, dok je ispred EP HZHB d.d. Mostar prezentaciju izvršio je Ivica  Čule  izvršni direktor za proizvodnju, a ispred RMT Banovići obratio direktor Munever Čengić. Elektroprivreda BiH je, po riječima njenog direktora Amera Jerlagića, napravila prve velike korake kada je pripremila dva idejna projekta za termoelektrane Tuzla i Kakanj. „To je veliki iskorak koji smo napravili u protekle dvije godine, čime smo stvorili uslove da se svaki partner može lakše odrediti prema budućem investiranju“, dodao je Jerlagić.

S.Ćenan
(Vijesti.ba)