Većina za tretman otpadnih voda

Harbinja: Realizira se oko 300 projekata zaštite okoliša

image Safet Harbinja

SARAJEVO - U Fondu za zaštitu okoliša Federacije BiH trenutno se u raznim fazama finansira oko 300 projekata iz oblasti zaštite okoliša. Većina projekata odnosi se na tretman otpadnih voda - izgradnju kolektorskih mreža i postrojenja prečišćivača, zaštitu izvorišta voda i rješavanje problema ...

... u vodosnabdijevanju, kazao je direktor ovog fonda Safet Harbinja.

Predstavnici Fonda obišli su sva velika preduzeća, fabrike i privredne gigante na području FBiH, posebno duž kičmenog dijela BiH dolinom rijeke Bosne, kako bi se dobio uvid u stanje zagađivanja okoline. Zaključeno je da jedan od najvećih zagađivača fabrika "Gikil" u Tuzlanskom kantonu, a slijede nekadašnja Soda-so Lukavac, Termoelektrana Lukavac, Natron-Hayat, Mittal Steel u Zenici te Termoelektrana Kakanj.

Harbinja naglašava da u ovoj oblasti postoje i izuzetno pozitivni primjeri, kao što je Cementara Lukavac koja je stopostotno riješila problem svih emisija u zrak, kao i Heildeberg cementara u Kaknju.

On ocjenjuje da su to svijetli primjeri koji pokazuju da se ne treba ići van granica BiH za dobra rješenja.

Naglašava da su svi pomenuti zagađivači prihvatili načine na koji će se rješavati pitanje njihovih promjena u tehnološkom procesu, uz ugradnju filterskih postrojenja za pročišćavanje.

Riječ je o dugotrajnom i višegodišnjem procesu, te projektima milionske vrijednosti, ali i trajnim rješenjima.

Harbinja navodi i izuzetno važan projekt rješavanja kolektorske oborinske mreže i ugradnje prečistača u Bihaću, za koji je njemačka vlada dala nepovratna sredstva u iznosu od 17,5 miliona eura.

Završen je i projekt ugradnje postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda u Odžaku. Riječ je o ravničarskom dijelu gdje stanovništvo pije vodu iz bunara, te se u takvim situacijama problemi moraju rješavati sistemski, jer se sva voda s tog područja ulijeva u Bosnu.

"U završnoj je fazi i projekt kolektorske mreže i pročišćivača duž Neretve koji će riješiti pitanje na području Grada Mostara. Također, u toku je i rekonstrukcija postojećeg postrojenja na Butilama, kojim se rješava jedan dio fekalne kanalizacije. Ostaje da se riješi problem rijeka Miljacke, dijelom Bosne te Željeznice, za koje već postoje projekti", kazao je on.

Oko dva miliona KM prošle je godine izdvojeno za rješavanje kolektorske mreže, pumpnih postrojenja i kompletne infrastrukture na području Babinog dola, Igmana i Grkavice, sve do Hadžića. U ovoj godini je planirano još izdvajanje oko pet miliona KM za to područje. Pomenuta oblast više ne spada u zaštićeno područje, a resurs je pitke vode za Bečevo.

"Od tog prostora moramo napraviti održivi koncept ekonomskog, sportskog i drugog razvoja. Tokom građenja objekata na tom području nije dobro urađena kolektorska mreža, dok je kompletno rješavanje fekalne kanalizacije na Igmanu na dosta loš način urađeno još 1984. godine", ističe Harbinja.

Kada je riječ o Vrelu Bosne, on navodi da je voda sada za piće, te da laboratorsijki izvještaji pokazuju da je zagađenje na ovom izvorištu sve manje kako se spajaju kolektorske mreže. Ali, Harbinja upozorava da problem još uvijek nije riješen te da će za to trebati nekoliko godina.

Izdvaja i problem Vlašičkog platoa, gdje je bespravnom i polulegaliziranom gradnjom ugrožen izuzetno važan resurs Plave vode. Tu nije riješen kolektorski sistem niti su ugrađeni pročišćivači.

"Cijena koju će i ova i naredne generacije platiti za sve što smo propustili da uradimo u skladu s propisima o zaštiti okoline i resursa izuzetno važnih za život, bit će velika. Odgovornost je na svim nivoima vlasti, investitorima i drugim subjektima u tom procesu", podcrtao je Harbinja.

Uskoro će u Fond biti uključen i novi sektor - Sektor energetske efikasnosti, kojim se otvaraju polja u rješavanju obnovljivih izvora energije, te uštede energije u svim procesima i domaćinstvima. Uvedena je i nova kategorija projekata iz oblasti zaštite zraka, u skladu s Uredbom Vlade FBiH o zaštiti zraka.


(Vijesti.ba/Fena)



Prijavi se na RSS komentara Komentari (0 dodano):

ukupno: | Prikazano:
Dodaj svoj komentar comment

  • email Pošalji prijatelju
  • print Print verzija
  • Plain text Plain text



Vaše mišljenje
Ko će biti novi predsjednik RS-a?