Rusija je pristala na isplatu klirinškog duga da bi pomogla RS

Mi sada imamo situaciju da je RS došla do svog dijela novca, a da nije prihvatila dug koji je ona napravila takođe po isporuci tog plina. Ponovo imamo osovinu Čović - Bevanda - Dodik u kojoj je jedan dio FBiH izigran. Sa druge strane, žao mi je da ljudi iz FBiH, prije svega Kantona Sarajevo, nisu pratili tu stvar. Sasvim sigurno Rusija sada ima pravo da potražuje svoj novac, što je više od ovoga što smo dobili, ističe ovaj ekonomski ekspert.

VIJESTI.BA: Rusija je prije nekoliko dana uplatila 125 miliona dolara po klirinškom dugu prema BiH. Je li naša država u prednosti u odnosu na druge zemlje kojima Rusija isplaćuje SSSR-ov dug, budući da je BiH isplaćen konkretni novac, a ne neki vid kompenzacije duga?

HURTIĆ: Mi smo jedina zemlja kojoj je Rusija isplatila konkretni novac, za razliku od ostalih zemalja kojima je dug isplaćivan u robi. Razlog zbog kojeg je Rusija tako postupila vrlo je jasan - predsjednik i premijerka RS Milorad Dodik i Željka Cvijanović uspjeli su to da završe na jednom od svojih putovanja u Moskvu, a Rusija je pristala na to jer nema drugog načina da pomogne budžetu RS. S obzirom na to da je Dodik njihov čovjek, Rusija je pristala da isplati konkretan novac, prije svega, da bi pomogla budžetu RS. 

Samim tim, Rusija je dovela sebe u prednost da počne potraživati dugovanja po osnovu isporučenog gasa u toku agresije na našu zemlju. Kao što je poznato, ti dugovi još uvijek stoje i daleko su veći od onoga što smo dobili. Problematično je što RS ne priznaje ništa od toga, iako su i oni koristili dobar dio tih gasnih isporuka tokom agresije. 

VIJESTI.BA: Novac je podijeljen entitetima, Distriktu Brčko, a određeni procenat dat je institucijama BiH. Prije ovakve raspodjele, pojedini ekonomski eksperti upozoravali su da taj novac treba da ide na račun države i da je vlasništvo svih građana BiH, te da ne smije dospjeti u ruke entiteta. Smatrate li da bi to bila bolja opcija, odnosno da bi novac u tom slučaju bio pravilnije iskorišten?

HURTIĆ: Ne vjerujem. Mislim da novac treba da ide prema entitetima, gdje postoje usluge, odnosno postoji mnogo više mogućnosti da se novac konkretno potroši. Kao što je poznato, država ima vrlo ograničene mogućnosti na šta te novce može da troši. Dakle, pravilno je da novac ide prema entitetima.

Međutim, mišljenja sam da postoji euforija u vezi s tim novcem, odnosno na šta ga potrošiti. Prema mom mišljenju, on se nema na šta potrošiti, s obzirom na to da zakon o povećanju akciza nije usvojen, novac od MMF-a nije stigao u budžet. S obzirom na to da je taj novac budžetiran, ovaj novac dobro dođe da se na neki način zatvori rupa koja je nastala zbog nedostatka sredstava MMF-a. 

U suprotnom, budžeti će se morati zaduživati po vrlo skupim kamatnim stopama domaćeg bankarskog sektora, što bi bilo gore rješenje za građane.

VIJESTI.BA: Osim krpljenja budžetskih rupa, ne smatrate da je ovo dovoljno novca da se uradi nešto konkretno?

HURTIĆ: Šta podrazumijevate pod pojmom "krpljenje budžetske rupe"? To je pojam koji je vrlo upitan. Budžet je vrlo jasan i precizan. U budžetu FBiH kaže se koliko će se novaca izdvojiti za poljoprivredu, za borce i slično. Trenutno se taj budžet ne može izvršiti zbog toga što nedostaju sredstva MMF-a koja su budžetirana, a koja nisu stigla.

Dakle, potrošiće se na način kako je budžet već planirao da novac bude potrošen, s tim što je srećna okolnost da ovaj novac stiže u situaciji kada nema sredstava MMF-a, kako bi se ono na šta se budžet obavezao bude u stanju i potrošiti, odnosno kako bi se budžet i izvršio. 

VIJESTI.BA: Bilo je govora o tome da bi FBiH mogla dio "ruskog" novca mogla utrošiti na putnu infrastrukturu. Očekujete li da dio novca ode u te svrhe? 

HURTIĆ: O tome treba da odluče Vlada FBiH i Parlament FBiH. Novac od Rusije nije dio budžeta, on se sada tretira kao vanredni prihod. Prema tome, osim ako se ne bude trošio na redovno izvršenje budžeta, a zbog nedostajućih sredstava MMF-a, onda će Vlada i Parlament morati donijeti odluku o tome u koje će se svrhe trošiti ovaj novac. 

Šta je tu najopravdanije? Prema mom mišljenju, ništa od toga, jer ako bi to radili, onda će se morati zaduživati po vrlo nepovoljnim uslovima kod domaćeg bankarskog sektora, jer budžet neće moći biti izvršen bez tih stvari. Stoga je potrebno domaćinski se ponašati. Ako već budu dijelili sredstva, mislim da je poljoprivreda ta koja je trenutno najugroženija i trebalo bi da bude prioritet u odnosu na ono što ste pomenuli. 

VIJESTI.BA: Postoji li opasnost da Rusija, nakon isplate klirinškog duga, ucjenjuje BiH zbog ratnog duga za plin, koji nije plaćen ruskim dobavljačima? Kakve posljedice to može proizvesti?

HURTIĆ: Vjekoslav Bevanda je jako loše uradio ovaj posao. Ne znam da li ga više mogu nazvati ministrom. Nažalost, ovo nije prvi put da Bevanda loše radi, ovo je još jedna stvar koju je on totalno pogrešno uradio. 

Nije sporno da ruski dug treba naplatiti, nije sporno jer je dobro da se naplati u kešu. Međutim, prije podjele potraživanja iz Rusije, morao se podijeliti i dug. Mi sada imamo situaciju da je RS došla do svog dijela novca, a da nije prihvatila dug koji je ona napravila takođe po isporuci tog plina.

Ponovo imamo osovinu Čović - Bevanda - Dodik u kojoj je jedan dio FBiH izigran. Sa druge strane, žao mi je da ljudi iz FBiH, prije svega Kantona Sarajevo, nisu pratili tu stvar. Sasvim sigurno Rusija sada ima pravo da potražuje svoj novac, što je više od ovoga što smo dobili.

S obzirom na to da je taj novac veliki i da se odmah ne može platiti, postoji vrlo jasna mogućnost da će dolaskom zime doći do prekida isporuke gasa, što neće naštetiti RS, koja će i dalje odbijati da plati svoj dio duga. Onda će građani, prije svega, Kantona Sarajevo to morati plaćati kroz povećanu cijenu plina, kao što se to već dešavalo.

Bevanda je ponovo imao jedan račun bez krčmara. Umjesto da se dugovi podijele i da RS pristane konačno na isplatu dijela duga koji je napravila, te da se prestane kaubojski ponašati, Bevanda je omogućio RS i Rusiji da do besvijesti ucjenjuju građane Sarajeva i doveo je do varijante u kojoj će građani Sarajeva morati vraćati dug RS, koji je ona napravila tokom agresije na BiH.

Razgovarala: Nevena Ćosić

(Vijesti.ba)