Nezacijeljene rane fašizma: Na kojoj strani istorije se nalaziš?

Piše: Sergio Šotrić

Na kojoj strani istorije / povijesti se danas nalaziš?

Jesi li danas za rušenje, uništavanje i podjele ili si danas za izgradnju, očuvanje, zajedništvo i napredak?

Negiraš li danas genocid i urbicid ili priznaješ i poštuješ pravosnažne presude Međunarodnog suda UN-a za ratne zločine (ICTY), sa sjedištem u Den Haagu, koji je osudio Udruženi zločinački poduhvat i koji je na robiju poslao čelnike tzv. "Herceg-Bosne"?

Prije par dana, 09.11.2020, kao i svake godine, u meni se otvoriše dvije teške, još nezacijeljene rane iz civilizacijske istorije/povijesti modernog svijeta:

9. novembra / studenog 1938. godine, desila se "Kristalna noć" (njem. "Kristallnacht") također poznata pod nazivom "Noć pogroma" (njem. "Pogromnacht"), desio se Pogrom Jevreja/ Židova u nacističkoj Njemačkoj i Austriji. Te noći uništeno je i opljačkano oko 7.000 trgovina, oskvrnjena su mnogobrojna židovska groblja a preko 1.500 sinagoga je opljačkano i djelomično uništeno. Na kraju nacističke diktature, na kraju 2. svjetskog rata, Jevreji su prebrojali 6 miliona nedužnih jevrejskih žrtava genocida.

Jevreji u Evropi se za vrijeme nacističke diktature 3. Rajha nisu uspjeli sami odbraniti.
1933. godine je u Njemačkoj živjelo oko 500.000 Jevreja (sa njemačkim državljanstvom), što je uzimajući u obzir tadašnji ukupan broj stanovnika (oko 66 miliona) predstavljalo otpr. 0,75% u ukupnom udjelu stanovništva Njemačke.

2. svjetski rat je preživjelo samo oko 15.000 njemačkih Jevreja (uglavnom krijući se u ilegali ili zahvaljujući zaštiti bračnih partnera druge nacionalnosti).

1990. godine je u Saveznoj Republici Njemačkoj živjelo samo 29.000 Jevreja. Nakon 1990. godine počinje organizovani prijem Jevreja iz država bivšeg Sovjetskog Saveza i njihova integracija u njemačko društvo, kako ravnopravnih njemačkih državljana. Međutim, broj Jevreja u Njemačkoj je i danas neznatan i iznosi oko 94.000, što na današnji broj od 83 miliona stanovnika Savezne Republike Njemačke predstavlja udio od samo otpr. 0,11%.

Ono što je moja generacija – odgajana na antifašističkim tradicijama slobodnog svijeta – početkom 90tih godina, u tada nezavisnoj i suverenoj državi Bosni i Hercegovini smatrala nemogućim, ipak se na kraju 20. vijeka/stoljeća desilo – ponovo se u Evropi desio genocid (Srebrenica), desili su se najsvirepiji ratni zločini, desio se Urbicid.



9. novembra/studenog 1993. na dan "Kristalne noći" nacističkog 3. Rajha, srušen je Stari most u Mostaru. Šest granata tenka HVO-a, sa predjela Stotina na brdu Hum, zadalo je zadnje smrtonosne udarce, već ranijeg dana granatama teško oštećenom simbolu ljepote i ponosa Bosne i Hercegovine.

9. novembra/studenog 1993. godine, mediji širom svijeta su u udarnim vijestima prenijeli užasavajuću vijest: "srušen je Stari most u Mostaru".

Međutim, postavljeni vojno-geopolitički ciljevi rušitelja države Bosne i Hercegovine nisu ostvareni.
Mostarci u Mostaru su se za vrijeme Udruženog zločinačkog poduhvata, nelegalne tvorevine tzv. "Herceg-Bosne", uspjeli sami odbraniti.

Obnova Starog mosta, koju su finansirali: Turska, Hrvatska, Italija, Holandija, Svjetska banka, Evropska banka za obnovu i Grad Mostar počela je 2003. godine.



Obnova je završena u julu 2004., a ceremonija svečanog otvorenja upriličena je 23. jula 2004. godine. Danas je Stari most spomenik kulturne baŠtine UNESCO-a.



Svaka Mostarka i svaki Mostarac, bez obzira gdje trenutno Žive ili privremeno borave, bez obzira na: nacionalnost, vjeroispovijest i starost/mladost, danas treba dobro da se zamisle i da sami sebi postave pitanje, na kojoj strani istorije/povijesti će se nalaziti 20.12.2020.?

Našu budućnost, budućnost Mostara, ne možemo korigirati u prošlosti - za to je već kasno.

Našu budućnost, budućnost Mostara, ne možemo korigirati u budućnosti - za to je još rano.

Ono što je u našoj moći, ono što je u našim rukama, jeste DANAŠNJICA, jeste 20.12.2020.!

Samo MI smo odgovorni za naš grad, niko drugi!

Našu budućnost, budućnost Mostara odlučujemo samo MI - niko drugi.

Mostarke i Mostarci su bili ti koji su za vrijeme agresije na državu Bosnu i Hercegovinu u herojskoj-humanističkoj-antifašističkoj borbi odbranili naš grad i našu državu.

Niko drugi to nije uradio.

Slava im i hvala, rahmet i pokoj dušama boraca i civila, koji 1995. nisu dočekali pobjedu multietničkog-evropskog-antifašističkog Mostara.

Mostarke i Mostarci su bili ti, koji su 1996. godine, na prvim demokratskim izborima nakon odbrane agresije i završetka rata, u herojskoj-humanističkoj-antifašističkoj borbi, ovaj put sa olovkom i glasačkim listićem u ruci, odbranili naš grad i našu državu, na prvim posljeratnim izborima u Mostaru i Bosni i Hercegovini.

Niko drugi to nije uradio. Slava i hvala im!

Skoro 4.000 Mostarki i Mostaraca, sa privremenim boravkom izvan Bosne i Hercegovine, se ovaj put registrovalo za glasanje na predstojećim lokalnim izborima u Mostaru.

I pored učestalih defetističkih agitacija na socijalnim mrežama o navodno slabom rezultatu registrovanih birača izvan BiH, o navodnoj nezainteresovanosti mostarske dijaspore itd. ja se ovdje želim držati samo statističkih fakata i kratko konstatirati:

OVO JE NAJBOLJI REZULTAT - NAJVEĆI BROJ PRIJAVLJENIH GLASAČA SA PRIVREMENIM BORAVKOM IZVAN BiH - OD LOKALNIH IZBORA U MOSTARU 1996.!

U svemu ovome me raduje, da po broju registrovanih Mostarki i Mostaraca prednjači "moja" Savezna Republika Njemačka (otpr. 714), koju u stopu slijede: Srbija (otpr. 626), Norveška (otpr. 577), Švedska (otpr. 409), Hrvatska (otpr. 377), SAD (otpr. 225), Crna Gora (otpr. 181), Švicarska (otpr. 172), Danska (otpr. 130), Austrija (otpr. 130), Kanada (otpr. 113), Nizozemska (otpr. 77).

Osim gore pomenutih zemalja, u kojima trenutno živi najveći broj glasača sa pravom glasa u BiH, Mostarke i Mostarci su se za predstojeće lokalne izbore registrovali i u npr.: Australiji, Belgiji, Boliviji, Bugarskoj, Češkoj, Francuskoj, Grčkoj, Irskoj, Italiji, Izraelu, Jordanu, Južnoj Koreji, Luksemburgu, Mađarskoj, Maleziji, Poljskoj, Rusiji, Sjevernoj Makedoniji, Sloveniji, Španiji, Turskoj, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Velikoj Britaniji...

Drage moje Mostarke, dragi moji Mostarci, ne vjerujte kada vam govore da se naša budućnost rješava za pregovaračkim stolovima u: Beogradu, Zagrebu, Sarajevu, Berlinu, Londonu, Moskvi, Washingtonu itd.
Ne vjerujte kada vam kažu da Mostar nikad više neće biti, da Mostara više nema, ne vjerujte kada vam kažu da naša borba za evropski-multietnički-antifašistički Mostar nema šanse da pobijedi, da Mostar nema šanse da se očuva, da se ubuduće razvija i da traje.

Podsjetimo se: naši preci su 1941.-1945. na sebe preuzeli ogromnu odgovornost i ogromne žrtve, ali iza njih je ostala pobjeda na strani savezničke alijanse slobodnog svijeta, iza njih smo ostali mi.

Podsjetimo se: naši prijatelji, komšije/susjedi i rodbina su 1992-1995 na sebe preuzeli ogromnu odgovornosti i ogromne žrtve, ali iza njih je ostala pobjeda na strani najljepše naše Bosne i Hercegovine, iza njih smo ostali mi, naša djeca i unuci.

Dragi moje Mostarke, dragi moji Mostarci, ovaj put smo mi na redu - sa olovkom i glasačkim listićem u ruci, odbranimo naš grad i našu državu, učinimo sve što je u našoj moći da ih učinimo kvalitetnijim i boljim mjestom za miran i prosperitetan život.

Niko drugi to za nas neće učiniti.

Samo mi smo danas ZA MOSTAR odgovorni!

Nikad me neće okupirati apatija, nikad me neće zarobiti razočarenje, nikad me neće napustiti rodna gruda - nikad se jačima i nadmoćnijima predati neću - jer sam Mostarac, od rođenja, do danas, kako u Mostaru, tako i u cijelom svijetu.

Glasanje na predstojećim lokalnim izborima u Mostaru nije samo osnovno ljudsko pravo, nego i obaveza svake Mostarke i svakog Mostarca, bez obzira na kojem meridijanu trenutno žive, bez obzira koje su im trenutno geografske dužine i širine.

Kako iz Mostara - tako i iz daljine.

Mostar je ljubav - ljubav obavezuje - glasaj za Mostar!

Drage moje Mostarke, dragi moji Mostarci, ja se i danas nalazim na strani istorije/povijesti, koja je:
ZA izgradnju,
ZA očuvanje,
ZA zajedništvo,
ZA napredak.

Ja sam spreman na sebe preuzeti moj dio odgovornosti, sa vjerom, da ćemo i ovaj put - 20.12. 2020. - biti pobjednički zajedno na strani evropskog-multietničkog-antifašističkog Mostara i najljepše naše Bosne i Hercegovine.

(Vijesti.ba)