Miraščić: Jedinstveni registar računa koristan za sve u BiH

Poručio je ovo u intervjuu za Vijesti.ba savjetnik premijera Federacije BiH Goran Miraščić.

Razgovarao: Delvin Kovač

Bosna i Hercegovina ni dan-danas nema uspostavljen Jedinstveni registar računa za fizička lica. Glavni kočničar je RS iz koje tvrde da se tu radi o još jednom prenosu nadležnosti s entiteta na državu? Kako to komentarišete?

MIRAŠČIĆ: Prije svega, želim da napomenem da Centralna banka Bosne i Hercegovine još od 2004. godine vodi jedinstveni registar računa poslovnih subjekata, dok od 2006. godine postoji centralni registar za kredite fizičkih i pravnih lica. Dakle, ovdje se ne radi ni o čemu novom što suštinski već ne postoji. Entiteti već imaju uspostavljene ove registre i radi se samo o njihovom objedinjavanju na centralnom nivou, od čega bi korist imali svi u Bosni i Hercegovini - kako institucije kojima je uvid u ove podatke potreban da bi što lakše i bolje obavljale svoj posao, tako i građani.

Prema Vašem mišljenju, na koji način je moguće prevazići te nesuglasice i smatrate li da bi ubrzo ipak mogao postignut politički konsenzus po tom pitanju?

MIRAŠČIĆ: Ovdje se prevashodno radi o političkom problemu, ne ekonomskom, i iskreno se nadam da će u vrijeme ove krize ekonomski razum prevagnuti. Ovo je od značaja za čitavu državu iz nekoliko razloga. Kao prvo, ovo je jedan od preduslova za zaključenje aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom čija sredstva planiramo iskoristiti kako bismo pomogli privrednicima u prevazilaženju negativnih posljedica pandemije.

 Nadalje, ovo je jedan od uslova koje moramo ispuniti na našem evropskom putu. Na primjer, ako pogledate posljednju Direktivu Evropske unije iz 2018. godine o sprječavanju korištenja finansijskog sistema u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, vidjet ćete da član 32(a) od država članica traži da uspostave "centralizirane automatizirane mehanizme, poput centralnih registara ili centralnih elektronskih sistema za dohvat podataka, kojima se omogućuje pravodobna identifikacija svih fizičkih ili pravnih osoba koje posjeduju ili kontroliraju račune za plaćanja i bankovne račune."

Dakle, ovo je nešto što svakako čeka našu državu i očito je bolje ovo pitanje riješiti prije, nego kasnije.

Šta bi, konkretno, uspostavom tog registra dobile banke, a šta građani BiH?

MIRAŠČIĆ: Za početak, jedinstveni registar računa svih fizičkih lica koji žive u Bosni i Hercegovini je važan radi unapređenja transparentnosti, čime se olakšava borba protiv niza nezakonitih radnji, uključujući pranje novca, finansiranje terorizma, izbjegavanje poreza itd. Trenutna je situacija takva da se institucije moraju pojedinačno obraćati bankama ukoliko žele podatke o računima fizičkih lica, što je jednostavno sporo i neefikasno.

Jedinstveni registar nadalje omogućava bolje funkcionisanje bankarskog sistema kroz efikasniju naplatu potraživanja, što smanjuje rizik poslovanja i potencijalno znači povoljnije uslove kreditiranja za građane.

Sasvim sigurno da bi sa tim 'institutom' bio znatno unaprijeđen ekonomski razvoj, ali i ohrabren masovniji dolazak stranih investicija u našu zemlju? Možete li nam navesti još neke od tih benefita?

MIRAŠČIĆ: Centralni registar institucijama kao što su poreske uprave i sudovi omogućava da bolje i efikasnije obavljaju svoj posao. Ovo garantira brže izvršavanje sudskih presuda i lakšu prinudnu naplatu, suzbijanje raznih prevara i jačanje jedinstvenog ekonomskog prostora što su sve stvari od značaja za strane investitore.

Kakvim makroekonomskim pokazateljima raspolažete kada je u pitanju bankarski sektor u BiH, imajući u vidu tešku ekonomsku situaciju uzrokovanu pandemijom koronavirusa? Gdje smo tu u poređenju sa zemljama regiona?

MIRAŠČIĆ: lako je bankarski sektor pretrpio određeni udar kada je u pitanju profitabilnost, on je i dalje stabilan i izrazito likvidan. Tako je tokom prošle godine zapravo došlo do blagog rasta aktive i kreditnog potencijala banaka. što je ohrabrujući trend. To između ostalog dugujemo reformama i zakonima koji su usvojeni posljednjih godina. Napomenut ću da su neki od tih zakona bili dio uslova prethodnog aranžmana s MMF-om, što još jednom svjedoči o njegovom značaju.

Kada su u pitanju prosječne efektivne kamatne stope na kraju 2020. godine, one su nastavile trend pada kada je u pitanju privreda, što je važno za njen oporavak. Što se tiče stanovništva, kamatna stopa je blago porasla, ali je posljednje tri godine otprilike na istom nivou.

(Vijesti.ba)