Kongresmen Price: Države Balkana oduprijeće se promjeni granica

- Nisam siguran ko bi mogao biti izvor nečega takvog. Svjestan sam da se distribuira diplomatski. Smatram da će države, onakve kakvim ih poznajemo, tome da se odupru i mi ćemo ih podržati - rekao je Price za makedonski servis Glasa Amerike, upitan o nezvaničnim dokumentima nepoznatog i nejasnog izvora, u kojima se sugerišu mogućnosti za promjene granica među zemljama Zapadnog Balkana.
 
Price, jedan od kongresmena s velikim vanjskopolitičkim iskustvom, koji predstavlja 4. okrug Sjeverne Caroline u Predstavničkom domu još od 1987. godine (uz pauzu od dvije godine između 1995. i 1997.) ukazao je da sve to "pobuđuje sjećanja na prošla neprijateljstva i prijeti da podigne tenzije na Balkanu", kako ga je nazvao "politički fragmentiranom području sa mnoštvom nesuglasica koje traju".
 
- Međutim, države poput Sjeverne Makedonije i Kosova i drugih su prešle dug put u razvoju demokratije i sopstvenih odnosa. Volimo da vjerujemo da smo i mi bili dio toga na parlamentarnom nivou, pogotovo sa Sjevernom Makedonijom i Kosovom. Ne mogu da zamislim da bi te zemlje mogle da se vrate u neku situaciju u kojoj su granice ponovo neizvjesne - rekao je Price.
 
U posljednjih mjesec dana u međunarodnoj javnosti pojavila su se dva takozvana "non-papera" u kojima su pretresana pitanja koja su uzburkala strasti među zemljama Zapadnog Balkana.
 
"Non-paper" predstavlja nezvanični, nepotpisani i neodobreni dokument u bilo kom zvaničnom tijelu.
 
Prvi "non-paper" postao je tema pošto su mediji u Sloveniji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini špekulisali o postojanju navodnog dokumenta koji sadrži prijedlog o iscrtavanju novih granica na području bivše Jugoslavije.
 
Bh. mediji tvrdili su da ga je slovenački premijer Janez Janša poslao predsjedniku Evropskog vijeća Charlesu Michelu, a slovenački portal "Necenzurisano" čak je objavio i sadržaj nezvaničnog dokumenta, nepotvrđene autentičnosti, u kojem su navodno iznesene ideje o podjeli BiH, pripajanju RS-a Srbiji i ujedinjenju Kosova s Albanijom.
 
Janša je više puta javno tvrdio da nije ni sastavljao, niti slao dokument, dok s druge strane kabinet Charlesa Michela nije mogao ni da potvrdi, niti da demantuje njegovo prispijeće.
 
S druge strane, portparol Evropske komisije Peter Stano više puta je isticao da navodni dokument ne izražava stavove EU i nije dospio ni do Evropske komisije, niti pak do Evropske službe za vanjske poslove.
 
Brojne države, utjecajni faktori međunarodne zajednice, žustro su se usprotivile bilo kakvoj ideji promjena granica na području Zapadnog Balkana - ukazavši da su ti procesi okončani.
 
Drugi dokument, krajem aprila, objavio je kosovski medij Koha ditore. Ukazajući da je riječ o njemačko-francuskom "non-paperu" - ukazano je da predstavlja nacrt dogovora dijaloga Beograda i Prištine koji je u toku.
 
Kako je izvijestio taj medij, u tekstu je navedeno da bi dvije strane dogovor trebalo da postignu do februara 2022. i predviđa posebno regionalno područje na sjeveru Kosova koje u najvećoj mjeri naseljava srpska zajednica.
 
Francuska i Njemačka negirale su da su autori tog nezvaničnog dokumenta, a predsjednik Srbije Aleksandar Vučić se o tom "non-paperu" pohvalno izražavao, primijetivši međutim da je jedna od negativnih stvari to što bi Srbija trebalo da prizna nezavisnost Kosova.
 
Kosovo i Srbija o normalizaciji odnosa su na tehničkom nivou počeli pregovore 2011. Ti pregovori su u međuvremenu prerasli u političke i 2013. strane su postigle prvi sporazum o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine.
 
Desetogodišnje razgovore obilježio je promjenjiv učinak, česti prekidi dijaloga i neprimjenjivanje postignutih dogovora. Trenutno je to ponovo slučaj nakon vanrednih parlamentarnih izbora na Kosovu i izbora lidera pokreta Samoopredjeljenje Albina Kurtija za premijera.
 
Najavljeno je da će nova runda razgovora, čiji je posrednik Evropska unija, biti održana krajem juna i da će joj prisustvovati glavni pregovarači - Albin Kurti i Aleksandar Vučić.
 
Odnosi Srbije i Kosova su narušeni poslije rata koji vodili u periodu od 1998. do 1999. Sukob je kulminirao intervencijom NATO-a u tadašnjoj Saveznoj Republici Jugoslaviji i okončan je poslije povlačenja njenih vojno-policijskih snaga s teritorije Kosova u junu 1999.
 
Kosovo, koje je 2008. godine proglasilo nezavisnost, Srbija smatra svojom teritorijom. Nezavisnost Kosova priznalo je oko stotinu država članica UN-a - uključujući i Sjedinjene Države. Nezavisnost Kosova ne priznaju Rusija i Kina, kao i pet članica EU: Slovačka, Kipar, Grčka, Rumunija i Španija.

 
(Vijesti.ba/VOA)