Desničari lijepe plakate za ulicu Peteru Handkeu u Srebrenici

Prema riječima predsjednika "Istočne alternative" Vojina Pavlovića, odštampano je hiljadu plakata koji će biti polijepljeni po gradu.

Inicijativu da se glavna ulica Maršala Tita u Srebrenici preimenuje u ulicu Petera Handkea, koji negira genocid u Srebrenici, "Istočna alternativa" uputila je Skupštini opštine Srebrenica koja je u 24. maja odgodila stavljanje inicijative na dnevni red.

Pavlović je i 2019. poslao zahtjev rukovodstvu Opštine Srebrenica za pronalaženje i odobravanje lokacije u centru grada gdje bi se, prema njegovoj zamisli, trebala podići spomen-bista Peteru Handkeu, no ovaj zahtjev je odbijen.

Pavlović je za Radio Slobodna Evropa (RSE) ranije rekao da je "apsurdno da u današnjem vremenu u Srebrenici postoji ulica Maršala Tita, a da jedan nobelovac ne može imati svoju ulicu".

Ova inicijativa je posljednja je u nizu prijedloga koje je u ovom gradiću u istočnoj BiH podnijelo udruženje građana "Istočna alternativa" RS.

Pavlović je član ekstremno desničarske Srpske radikalne stranke dr. Vojislav Šešelj, koja nosi ime haškog osuđenika i vatrenog zagovornika "velike Srbije" tokom ratova devedesetih. Udruženje istog imena djeluje i u susjednoj Srbiji.

Udruženje "Istočna alternativa" stoji i iza postavljanja bilborda u Bratuncu u martu ove godine kojim čestitaju rođendan bivšem komandantu Vojske RS Ratku Mladiću.

Uz Mladića se na bilbordu nalazio i lik predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika kojem je, također, čestitan rođendan.

Plakate sa istim sadržajem lijepili su i godinu ranije u Srebrenici.

"Istočna alternativa" je i uoči priprema za obilježavanje 25. godišnjice genocida nad Bošnjacima Srebrenice lijepila plakate kojim su pozivali građane da obilježe 11. juli kao "dan oslobođenja Srebrenice".

Za genocid u Srebrenici pred međunarodnim sudom u Hagu Mladić je prvostepenom presudom osuđen na doživotni zatvor. Bivši predsjednik RS Radovan Karadžić 2016. godine osuđen je na 40 godina zatvora pred ovim sudom, a sudije su 2019. godine preinačile ovu presudu na doživotni zatvor.

Za zločine u i oko Srebrenice do sada je osuđeno ukupno 47 ljudi na više od 700 godina zatvora, a izrečene su i četiri doživotne kazne.

U genocidu u Srebrenici u julu 1995. godine, tokom rata u Bosni i Hercegovini, ubijeno je 8.372 bošnjačkih muškaraca i dječaka kada je Vojska RS zauzela ovaj gradić na istoku zemlje.

U Srebrenici i okolnim opštinama do sada su ekshumirane 94 masovne grobnice, a identifikovani su posmrtni ostaci više od 6.900 žrtava koje su ubile snage Vojske RS.

Peter Handke, dobitnik Nobelove nagrade za književnost, poznat je kao negator genocida u Srebrenici u kojem su jula 1995. snage Vojske RS ubile više od osam hiljada muškaraca i dječaka u zaštićenoj zoni UN.

Zastupnici Skupštine KS, dan nakon što je mu je uručena Nobelova nagrada, Handkea su proglasili nepoželjnom osobom na području ovog kantona. To je uradio i grad Tuzla.

Tom prilikom je navedeno, uz ostalo, kako je "Handke u svojim javnim nastupima, u vrijeme agresije na BiH javno podržavao agresorski režim na čelu s ratnim zločincem Slobodanom Miloševićem, te više puta i pored svih presuda Međunarodnog suda u Hagu negirao zločin genocida u Srebrenici".

Dodjelu Nobelove nagrade Handkeu bojkotovale su BiH, Kosovo gdje je, također, proglašen nepoželjnom osobom, Albanija, Hrvatska, Sjeverna Makedonija i Turska.

Na dan dodjele nagrade, u glavnom gradu Švedske održana su dva protesta, a brojni ratni reporteri koji su izvještavali iz ratova u BiH i na Kosovu su se oglasili na društvenim mrežama, s tekstovima koje su pisali ratnih devedesetih.

(Vijesti.ba / RSE)