Otvorena mogućnost rekonstrukcije Vlade Crne Gore

... pravoslavnom crkvom (SPC), odnosi Vlade i parlamentarne većine su ušli u novi krug političke krize.

Time je otvorena mogućnost i formalnog preispitivanja povjerenja aktuelnoj Vladi u Skupštini Crne Gore, pa i mogućnost rekonstrukcije.

- Izlazi iz ove situacije su rekonstrukcija Vlade ili parlamentarni izbori. Ne vjerujem da će se ići brzo u parlamentarne izbore, nego da je ovo jedan pritisak da se napravi rekonstrukcija Vlade, s tim da premijer Krivokapić ne bude na čelu te Vlade nego da se ide ka novom rješenju - kaže politički analitičar Dragiša Janjušević.

Međutim, naglašava da je krajnje neizvjesno da li će biti saglasja svih konstituenata parlamentarne većine oko rekonstrukcije.

Parlamentarna većina koja kontroliše Vladu, Demokratskog fronta, Demokrata i Građanskog pokreta URA, ima tijesnu većinu od 41 poslanika od ukupno 81. U Vladi nema predstavnika ovih političkih partija, osim lidera URA koji je podpredsjednik Vlade.

Krivokapić je kao nestranačka ličnost došao na mjesto premijera na prijedlog SPC i formirao Vladu od nestranačkih ali crkvi bliskih kadrova.

Demokrate i URA se nisu jasno odredili prema stavu DF-a da Vlada više nema njihovu podršku.

Okidač za sukob

Jedan od lidera Demokratskog fronta Milan Knežević je saopštio da "zbog politike koju vodi, zbog neispunjenih obećanja koja su data Srpskoj pravoslavnoj crkvi, Vlada nije ispunila očekivanje i nema povjerenje Demokratskog fronta", čime je potvrdio prethodnu konstataciju drugog lidera DF-a Andrije Mandića da je premijer Krivokapić izgubio podršku.

Neposredan povod za nezadovoljstvo DF-a radom Vlade i samog premijera je nepotpisivanje Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom.

Tenzije i oštar rječnik i polemika su intenzivirani tokom prošlonedjeljnog premijerskog sata 27. maja, tokom kojeg je premijer Krivokapić optužio Demokratski front da svojim činjenjem praktično pomaže Demokratskoj partiji socijalista da se vrati na vlast, dok je Milan Knežević zaprijetio uskraćivanjem podrške Vladi.

Nakon premijerskog sata, istog dana, premijer Krivokapić je nenajavljeno otputovao za Beograd gdje je održavan Sabor Srpske pravoslavne crkve. Suprotno očekivanjima SPC odbio je da, u noći 27. maja, potpiše u ime crnogorske Vlade, Temeljni ugovor. Sutradan je objasnio da ni formalno nije mogao potpisati Temeljni ugovor sa SPC prije sjednice Vlade Crne Gore na kojoj tekst Ugovora mora biti usvojen.

Demokratski front je pozvao Krivokapića da odgovori da li lideri Demokrata i URA pritiskaju da ne potpiše ugovor. Krivokapić je čitav slučaj okarakterisao kao pokušaj ucjene Vlade koju, kako je rekao, niko neće ucjenjivati "pa ni dio parlamentarne većine, kojoj potpisivanje ovog Ugovora, služi kao izgovor za rušenje Vlade", naveo je premijer Krivokapić poručivši da će u ime Vlade i države Crne Gore zaključiti Ugovor sa SPC.

Reakcije vladajuće većine

Na najavu iz Demokratskog fronta o mogućem preispitivanju povjerenja Vladi i premijeru Krivokapiću, prvi se iz parlamentarne većine oglasio predsjednik Skupštine i Demokratske Crne Gore Aleksa Bečić, koji je poručio da se legitimitet može testirati u postojećoj proceduri:

"Svako ko misli da ova Vlada nema legitimitet, može to lagano da testira. Svako onaj koji misli suprotno od mene ili od građana Crne Gore ili suprotno od političkih subjekata koji poštuju izbornu volju građana Crne Gore može to da uvijek vrlo lako i vrlo jednostavno u ovom parlamentu testira saglasno pozitivnim propisima".

Poslanik i predsjednik Demos-a, koji je također dio parlamentarne većine, Miodrag Lekić za Radio Slobodna Evropa ocjenjuje legitimnim da partije imaju ili nemaju povjerenje u Vladu:

"Postizborni period ima dosta slabosti, kojima ni ja nisam zadovoljan, ali krećemo se u okviru demokratskih normi gdje ima puno pluralizma i konfrontacija. To po sebi nije skandalozno, a očekujem da sav taj politički život koji se odvija u okviru demokratskih normi ima svoj ishod u interesu Crne Gore".

Komentarišući najnoviju krizu unutar Vlade politički analitičar Dragiša Janjušević kaže da je vjerovatnija rekonstrukcija Vlade, jer novi parlamentarni izbori ne odgovaraju parlamentarnoj većini.

"Svi su svjesni da eventualni vanredni izbori ne odgovaraju nikom u parlamentarnoj većini, a jedino odgovaraju opoziciji. U Crnoj Gori imamo veliki broj otvorenih političkih, ekonomskih pitanja, a parlamentarna većina sve teže funkcioniše u nalaženju komprimisa i saglasja sa Vladom".

Sukob za opoziciju "cirkus"

U opoziciji ocjenjuju da se Vlada i parlamentarna većina sve vrijeme bave sobom, te da bi nezadovoljstvo dijela partnera u vladajućoj koaliciji trebalo pretočiti u formalni prijedlog o razrješenju premijera.

Poslanik najjače opozicione Demokratske partije socijalista Andrija Nikolić je ocijenio da su Demokratski front i Vlada "u ravnoteži nemoći".

"Dok premijer Krivokapić začikava DF da sruši vladu, Mandić i Knežević preko Beograda prijete Krivokapićevoj vladi, a Boga mole da ne padne. Usiljeno koaliranje koja počiva na sačekušama i ucjenama, umjesto na boljitku građana", objavio je Nikolić na Twitteru.

Funkcioner opozicione Socijalidemokratske partije Ivan Vujović kaže da bi se dešavanja u Vladi i parlamentarnoj većini generalno mogla nazvati političkim cirkusom, "u kojem nema mjesta bilo kakvoj raspravi konstruktivne prirode o interesima građana".

- Pola godine nemamo budžet, to se nikada nije desilo. Ukoliko premijer nema podršku Demokratskog fronta, bilo bi prirodno to pitanje postaviti u formalno institucionalnom smislu pred parlamentom, kao prijedlog za njegov opoziv ili zahtjev za razrješenje premijera i ukupne Vlade. Ukoliko taj stav nije plod, kao mnogo puta dosad, određene političke taktike bilo bi prirodno da se postavi pitanje pvojerenja Vladi - kaže visoki funkcioner opozicione Socijalidemokratske partije Ivan Vujović.

Svi uslovi Demokratskog fronta

Lideri Demokratskog fronta očekuju od premijera Krivokapića da vrlo brzo ponovo pođe u Beograd i potpiše ranije pripremljeni Temeljni ugovor.

Podsjetimo, jedan od prvih uslova za formiranje Vlade Crne Gore je bio da se odmah nakon njenog formiranja usvoje izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti što je i učinjeno krajem decembra prošle godine.

Demokratski front je potom početkom ove godine najavio da neće podržati nijedan Vladin prijedlog prije nego što budu usvojene izmjene tužilačkih zakona kojima će se omogućiti smjene u vrhu državnog tužilaštva. Parlamentarna većina je 27. maja usvojila izmjene tužilačkih zakona.

Demokratski front zahtijeva da se popis stanovništva održi u Crnoj Gori do kraja godine za šta Vlada treba da opredijeli sredstva.

Praktično od konstituisanja nove Vlade Krivokapića, Demokratski front osporava rad Vlade, oštro kritikuje kadrovska rješenja, poziva pojedine ministre da podnesu ostavku, te optužuje Vladu da nastavlja sa praksama prethodno smijenjene vlasti Demokratske partije socijalista i da Vladom "diriguju strane ambasade".

Prilikom formiranja Vlade nakon parlamentarnih izbora 30. avgusta 2020., Krivokapić je izabrao ministre koji su uglavnom ličnosti koje formalno ne pripadaju ni jednoj partiji, ali je većina veoma bliska Srpskoj pravoslavnoj crkvi.

U podjeli ministarskih mjesta, nijedno ministarstvo nije pripalo Demokratskom frontu, iako taj politički savez ima najviše poslanika u vladajućoj koaliciji.

 

(Vijesti.ba / RSE)