Skupština raspravlja o nepovjerenju Vladi Zdravka Krivokapića

Obrazlažući prijedlog da se Vladi Zdravka Krivokapića uskrati povjerenje, poslanik Građanskog pokreta URA Miloš Konatar rekao je da se mora odblokirati aktuelna kriza U Crnoj Gori.

Iako je Vladu nazvao historijskom jer je ona prva poslije tridesetogodišnje vladavine Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića, Konatar je ocijenio da je dosegla limit.

"Odluka je teška, ali je u interesu građana Crne Gore. Crna Gora je u političkoj institucionalnoj blokadi. Ova Vlada od početka funkcioniše kao manjinska i nemamo mogućnost da dođemo do podrške da bi se odblokiralo pravosuđe i da Crnu Goru vratimo na put ka Evropskoj uniji", saopštio je Konatar kao jedan od predlagača inicijative.

Jedan od lidera Demokratskog fronta Milan Knežević iznio je niz negativnih ocjena o radu Krivokapića, za koga je rekao da je ignorisao najjači politički savez, podsjetivši da za Demokratski front nije bilo mjesta njegovoj Vladi.

Optužio je Građanski pokret URA kao inicijatora obaranja Vlade da ulazi u koaliciju sa opozicionom Demokratskom partijom socijalista.

"Napravite dogovore sa DPS-om, a mi ćemo se potruditi da dobijete adekvatan odgovor koji ćete pamtiti do kraja života. To nije prijetnja, to je političko obećanje da ćemo pokrenuti talas vaninstitucionalne borbe i ponesemo barjak otpora protiv prekrajanja izborne volje građana", rekao je Knežević.

Poslanik Demokratske partije socijalista Danijel Živković najavio je kako je DPS spremna da sarađuje sa svim kako bi državu poveli putem prosperiteta. Živković je zamjerio strankama parlamentarne većine jer su Krivokapića izabrali za premijera.

"U suštini autokrata, bogougodnik, vjerski fanatik koji je prigrlio materijalna dobra dolaskom u Vladu. Znali ste vi dobro o kakvom se čovjeku radi. Zbog takvog njegovog ponašanja i ponašanja izvršne vlasti, Crna Gora se danas nalazi u najdubljoj poltiičkoj krizi od uvođenja višestranačja", naveo je Živković.

Demokrate su oštro reagovale na inicijativu za obaranje Krivokapićeve Vlade prvenstveno zbog činjenice da će ta inicijativa biti izglasana i opozicionim glasovima. Boris Bogdanović iz demokrata je u više navrata inicijativu nazvao izdajom:

"Oni koji obećaju jedno, urade drugo i završe sa DPS-om, nemamo drugu poruku osim da je to izdaja".

Prethodno je crnogorski parlament odbio da se raspravlja o prijedlogu premijera Zdravka Krivokapića o skraćenju mandata Skupštini. Većina poslanika je bila uzdržana prilikom glasanja da se ta tačka ne stavi na dnevni red.

Od 77 poslanika, za raspravu o skraćenju mandata Skupštini bilo je svega 29 poslanika uglavnom iz Demokratskog fronta i Demokratske Crne Gore, uzdržana su bila 42 poslanika uglavnom opozicije, a protiv rasprave o skraćenju mandata Skupštini bilo je šest poslanika.

Namjera premijera Krivokapića je bila da se izglasavanjem skraćenja mandata Skupštini, odmah raspišu vanredni parlamentarni izbori, što je većina u parlamentu odbacila.

Naredna tačka dnevnog reda je izglasavanje nepovjerenja Krivokapićevoj Vladi koju su predložili Građanski pokret Ura vicepremijera Dritana Abazovića i opozicione stranke na čelu sa Demokratskom partijom socijalista (DPS) Mila Đukanovića.

Uoči rasprave koja može da rezultira okončanjem mandata Krivokapićeve Vlade podignute su političke tenzije, pa je u okolini Skupštine Crne Gore primjetno pojačno prisustvo policije.

Zgrada Skupštine je opasana duplom metalnom ogradom, kao i ostale institucije koje se nalaze u njenoj blizini.

U slučaju da Skupština izglasa nepovjerenje Krivokapićevoj Vladi, to će biti uvod u pregovore za formiranje nove Vlade.

Inicijativu za obaranje Vlade su potpisale stranke opozicije i Građanskog pokreta URA koji u Skupštini, imaju većinu od 44 poslanika od ukupno 81.

Međusobni zahtjevi za smjenu čelnika vrha vlasti u Crnoj Gori epilog su višemjesečne krize vlasti, kako između Skupštine i Vlade, tako i unutar same Vlade.

Glasanje o navedenim prijedlozima u crnogorskoj Skupštini predstavlja epilog političke krize koja traje praktično od formiranja Vlade Zdravka Krivokapića 4. decembra 2020. godine.

Krivokapićeva Vlada, bliska Srpskoj pravoslavnoj crkvi, izabrana je glasovima tri pobjedničke koalicije koje su, na izborima 30. avgusta iste godine, predvodili Demokratski front, Demokrate i Građanski pokret URA.

Od samog početka, Vlada nije imala punu podršku parlamentarne većine u Skupštini, najveći sukobi su izbijali na relaciji premijer Krivokapić – Demokratski front, dio vladajućih partija je više mjeseci bojkotovao rad Skupštine, a u posljednjih nekoliko mjeseci unutar same Vlade je došlo do podjele među ministrima, na one lojalne premijeru Krivokapiću ili vicepremijeru Abazoviću.

U poslednjoj izjavi za javnost 3. februara, premijer Krivokapić je saopštio da je svjestan da više neće biti premijer i da će njegova Vlada biti oborena.

On je optužio vicepremijera Dritana Abazovića da je obaranje Vlade davno planirao, a da je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović takođe učesnik u tim dogovorima.

Na drugoj strani Abazović je saopštio da će se, nakon pada Krivokapićeve Vlade, otvoriti razgovori o formiranju nove izvršne vlasti i da postoji više opcija, među kojima su i vanredni izbori.

Nezadovoljni zbog inicijative o rušenju Vlade, dio političkih stranaka i organizacija bliskih Srpskoj pravoslavnoj crkvi, pokrenuli su ulične proteste na kojima traže da stranke dosadašnje parlamentarne većine postignu dogovor o formiranju nove Vlade.

Demokrate i manje stranke iz saveza Demokratski front, kao i organizacije bliske SPC protive se da se buduća Vlada izabere podrškom opozicije, prije svih Demokratske partije socijalista.

Iako su funkcioneri njegove partije učestvovali na dosadašnjim protestima predsjednik Skupštine i Demokrata Aleksa Bečić je pozvao građane da ostanu kući.

Potpredsjednik Vlade i koordinator službi bezbjednosti Dritan Abazović je saopštio da je bezbjednosna situacija u Crnoj Gori redovna.

(Vijesti.ba / RSE)