
Vijeće za provedbu Deklaracije o ustavnim i drugim reformama BiH na putu u EU i NATO održalo je svoju prvu sjednicu u Sarajevu.
Na poziv Vijeća stručnu ekspertizu o Konvenciji o ljudskim pravima i slobodama, koja je sastavni dio Anexa IV deytonskog mirovnog sporazuma, kao i položaju, ulozi i načinu odlučivanja Venecijanske komisije, te Rezoluciji Vijeća Evrope broj 1513 iz 2006. godine prezentirala je prof.dr. Lada Sadiković u svojstvu eksperta.
Vijeće za provedbu Deklaracije želi informisati javnost da je jedino zvanično i javno mišljenje Venecijanske komisije ono iz 2005. godine, te da od tada do danas Venecijanska komisija, što se može vidjeti na zvaničoj web stranici komisije, nije zauzimala neka dodatna ili posebna mišljenja koja se odnose na ustavno-pravno uređenje Bosne i Hercegovine. Ostalo je nejasno ko su ličnosti koje su prisustvovale pregovorima u Neumu i Sarajevu, a koje su u javnosti predstavljene kao predstavnici Venecijanske komisije, te da međunarodni medijatori upoznaju bh javnost da li su prisutne ličnosti imale mandat da daju mišljenje ili stavove o ponuđenim rješenjima na pregovorima u ime Venecijanske komisije.
Vijeće sugeriše političkim strankama, potpisnicima Deklaracije, da u kontaktima i razgovorima koji vrše sa predstavnicima međunarodne zajednice insistiraju da su polazna osnova za eventualne izmjene Ustava BiH stavovi Vijeća Evrope po Rezoluciji broj 1513 iz 2006 godine i svakako presude ESZLJP. Svaki drugi pristup moderiranja pregovora o ustavnim promjenama u BiH je bespredmetan i nije u funkciji podrše Bosni i Hercegovini ka njenom putu u EU.
Vijeće stoji na stanovištu da javne izjave političkih predstavnika koji su parafirali Deklaraciju moraju biti u saglasnosti sa tekstom parafirane Deklaracije. Promoviranje rješenja koja bi dovela do nejednakosti prava građana BiH po etničkom principu, dodatna etnička podjela u kontekstu etničkog biranja na direktnim izborima, nisu u saglasnosti sa tekstom i principima Deklaracije.
Vijeće stoji na stanovištu da se izbori u BiH moraju održati kako je to propisano važećim Izbornim zakonom u 2022. godini. Sve eventualne opstrukcije a posebno funkcioneri koji to pokušavaju opstruirati, moraju se procesuirati od strane nadležnih državnih institucija.
Rukovodstvo Vijeća nastaviće komunikaciju sa relevantnim bh organizacijama iz SAD, Kanade, Australije, Austrije, Njemačke i drugih evropskih država, u cilju uspostave odbora Vijeća za dijasporu, kao bi se Deklaracija i stavovi Vijeća putem bh organizacija prezentirali vladama u navedenim državama.
(Vijesti.ba)