Odbrana od agresije: 30 godina od Dobrovoljačke

Trećeg maja 1992. tokom povlačenja pripadnika JNA iz kasarne na Bistriku, došlo do vatrenog okršaja između Teritorijalne odbrane BiH i Jugoslavenske narodne armije (JNA). Izlazak kolone pripadnika JNA iz Sarajeva prethodno je dogovoren u zamjenu za puštanje na slobodu dan ranije otetog i zarobljenog predsjednika Predsjedništva Republike BiH Alije Izetbegovića na Sarajevskom aerodromu.

Tog dana, prema svjedočenju generala Milutina Kukanjca, tadašnjeg komandanta Druge vojne oblasti JNA u slučaju “Dobrovoljačka”, ubijeno je šest pripadnika JNA, dok je u konvoju ukupno bio 261 pripadnik JNA. Istragom Tužilaštva BiH utvrđeno je da je tokom napada ubijeno sedam i ranjeno 14 osoba, nakon što su onesposobljene za borbu.

O lažima koje godinama prate dešavanja u Dobrovoljačkoj, prije nekoliko godina je u listu Danas pisao Rade Radovanović.

- A laž je u tome da i ove, kao i prethodnih godina, mediji u Srbiji kao i oni u Republici Srpskoj, objavljuju sve i svašta o slučaju Dobrovoljačka, o zločinu u Sarajevu 3. maja 1992, kada je u napadnutoj koloni pripadnika JNA ubijeno, uporno se tvrdi – 42 ljudi. Banjalučki Republički centar za istraživanje ratnih zločina nudi i specifikaciju žrtava: poginulo je 10 oficira, 28 vojnika i četiri građanska lica. Istina, međutim, izgleda drugačije. Prilikom napada na kolonu vozila u kojoj su bili pripadnici JNA, 3. maja 1992. u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, poginulo je, po sudskoj verziji sedmoro, a po svedočenju generala JNA Milutina Kukanjca, koji je i sam bio u pomenutoj koloni pa žrtve navodi po imenu – šestoro ljudi, piše Radovanović.

Da bi se razumjelo u ovom slučaju, mora se znati šta se dešavalo – ne 3. nego 2. maja 1992. u ratnom Sarajevu.

- Tokom aprila 1992. u Sarajevu je ubijeno 225 ljudi, ali će drugi maj 1992. ostati zabilježen u istoriji kao poslednji propali pokušaj još uvijek formalno postojeće JNA da zauzme centar grada, podijeli ga i stavi pod svoju kontrolu. Napad je počeo u ranim jutarnjim satima granatiranjem sa već uveliko utvrđenih položaja na brdima oko Sarajeva. Čitav sat i po, Mladićevi i Karadžićevi artiljerci tući će iz svih tenkova, topova i ostalih oruđa po Predsjedništvu, Skupštini, Narodnom pozorištu, Domu sindikata… Po najužem gradskom jezgru, po Opštini Stari grad, ali i po Novom Sarajevu. Bio je to početak ostvarenja monstruoznog plana – kasnije označenog kao najduža opsada jednog grada u novijoj istoriji – 1.395 dana! – što će životima platiti 14.011 građana Sarajeva, među kojima i više od 1.600 dece…, piše Radovanović i nastavlja:

- Pomenutog drugog maja 1992, nakon kanonade sa brda, uslijedio je napad na centar grada, uz korišćenje tenkova, oklopnih transportera i pješadijskog naoružanja. Ovom iznenadnom akcijom JNA je pokušala da osvoji zgradu Predsjedništva i ostale državne institucije. Stratezi raspada bivše Jugoslavije tako su htjeli da pokažu kako legalno izabrana vlast, tada već međunarodno priznate i nezavisne BiH, članice Ujedinjenih nacija, ne vlada ni u Sarajevu. Međutim, na pokušaj proboja i paljbu iz tenkova i oklopnih transportera, u području Skenderije, oko Predsjedništva i iz ulica centra grada – grupe sarajevskih teritorijalaca odgovaraju projektilima iz zolja, osa, ručnih bacača, automatskog oružja… Poslije celodnevnih sukoba 2. maja, tako je pogođeno i uništeno nekoliko oklopnih transportera i tenkova, a u njima ginu vojnici i oficiri JNA… Koliko njih – tog 2. maja 1992? NJih 35 (trideset petoro!) – odnosno, tačno onoliko koliko iznosi razlika između 42 mrtva (kako se tvrdi) i 7 (sedam ) – koliko je utvrđeno da je stvarno izginulo u Dobrovoljačkoj ulici, 3. maja 1992.

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine podiglo je optužnicu u predmetu "Dobrovoljačka" kojom je obuhvaćeno deset osoba, a koja se odnosi na događaje od 3. maja 1992. godine.

Optuženi su Ejup Ganić (1946.), Zaim Backović (1954.), Hamid Bahto (1961.), Hasan Efendić (1934.), Fikret Muslimović (1948.), Jusuf Pušina (1949.), Bakir Alispahić (1956.), Enes Bezdrob (1961.), Ismet Dahić (1954.) i Mahir Žiško (1971.), saopćeno je iz Tužilaštva BiH.

O slučaju “Dobrovoljačka” stav je dao i Haški sud koji je ustanovio kako je kolona JNA u Dobrovoljačkoj ulici bila legitimna vojna meta.


(Vijesti.ba)