Prezentirana Strategija za ograničenje korištenja uglja i ostalih čvrstih goriva u KS

Strategija je izrađena uz finansijsku podršku Vlade KS, u okviru projekta "Zeleni ekonomski razvoj - GED" koji finansira Švedska, a provodi UNDP u BiH.

- Cilj prezentacije je da se sve zainteresirane strane upoznaju s aktivnostima projekta, te sadržajem i prijedlozima Strategije, koja će u konačnici dati jasne pravce djelovanja, potrebne aktivnosti i sredstva, kako bi se sistemski riješili problemi prekomjerne zagađenosti zraka u zimskom periodu uzrokovani emisijama iz individualnih ložišta - istaknuo je ministar komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo Enver Hadžiahmetović.

Kazao je da je usljed nedostatka potrebnih ulaznih podataka, izradi Strategije prethodio popis i izrada Registra svih emisija iz individualnih ložišta u Kantonu Sarajevo.

Po riječima ministra, u Kantonu Sarajevo ima više od 20.000 nelegalnih ložišta, uglavnom na području općina Novi Grad i Ilidža.

- Cilj nam je, dakle, bio ustanoviti koliko ložišta na čvrsta goriva postoji u Kantonu Sarajevo, gdje su stacionirani i koliko utiču na kvalitet zraka. Ovom Strategijom određene su sve lokacije ložišta koje su sada u digitalnom sistemu. Imamo više od 20.000 nelegalnih ložišta, te moramo raditi da se stanje u ovom segmentu popravi - kazao je ministar Hadžiahmetović.

Na žalost, dodao je on, sada smo u situaciji nedostatka dovoljnih količina energenata za grijanje, a Strategija je uglavnom tretirala prelazak sa čvrstih goriva na plin, kojeg sada nema u dovoljnim količinama, a i cijena će biti veća.

U svakom slučaju, ključni nalazi i rezultati Strategije predstavljaju polaznu osnovu za buduće strateške odluke u oblasti zaštite zraka - rekao je on.

Premijer Kantona Sarajevo Edin Forto rekao je da u razvijenom svijetu alternativna goriva više nisu alternativna, već primarna goriva, te da solarni i vjetro izvori moraju postati primarni izvori energije.

- U jeku svjetske energetske krize posebno prouzrokovane ruskom agresijom na Ukrajinu, jasno je da se energijska tranzicija mora početi dešavati u cijeloj BiH, a mi u Kantonu Sarajevo ćemo uvijek biti korak ispred ostalih. Bit će jako izazovno, jer je Kanton Sarajevo najveći potrošač prirodnog gasa u BiH. Ova tranzicija treba da uključuje jednu vrstu energetske nezavisnosti od ruskog plina. Ovo treba da bude tema i za Vladu FBiH koja treba da sagradi južnu interkonekciju kako bi dobili dotok plina i sa drugih izvora, a ne da budemo ovisni o jednom dobavljaču - rekao je premijer Forto.

Šefica Odjela za razvojnu saradnju Ambasade Švedske u BiH Eva Smedberg navela je da Švedska već godinama pruža podršku BiH u oblasti energetske efikasnosti.

- Znamo da je kvaliteta zraka, naročito tokom zime, loša u Kantonu Sarajevo, ali i u ostatku BiH i sa zadovljstvom pomažemo u rješavanju tog problema. Od suštinske je važnosti da pređemo na zelena rješenja, posebno sada kada imam krizu i rat u Ukrajini - rekla je Smedberg.

Rezidentna predstavnica UNDP-a u BiH Steliana Nedera istaknula je da Strategija predstavlja temeljni dokument koji će vlastima u KS pomoći da planiraju naredne aktivnosti i mjere na poboljšanju kvaliteta zraka u cijelom Kantonu.

- Plan ograničenja korištenja i upotrebe čvrstih goriva za grijanje je potrebno provoditi tokom nekoliko godina, uzimajući u obzir socijalnu sliku, tržište energenata, ložišta, cijene energenata i izvore energije, kao i tehničke mogućnosti korištenja drugih alternativnih izvora energije iz sistema daljinskog grijanja. U Strategiji je navedena analiza tri scenarija sa različitim smanjenjem emisija u prioritetnim zonama koji su obuhtavili smanjenje na 50 posto, 90 posto i 100 posto, kao i mjere sa kojim bi se ti scenariji implementirali. Analizom navedenih scenarija, utvrđeno je da u cilju postizanja zadovoljavajućeg kvaliteta zraka u KS, odnosno postizanje kvaliteta zraka kategorije 1, potrebno je smanjenje emisija čvrstih čestica u prioritetnim zonama do 90 posoto - rekla je Nendra.

Dodala je da je paralelno s ovim potrebno raditi i na aktivnostima povećanja energetske efikasnosti.

- Primjenom mjera povećanja energetske efikasnosti na postojećem fondu stambenih objekata sa lošim toplotnim karakteristikama, naročito onih građenih prije 1980. godine, moguće je postići uštedu u potrošnji toplotne energije od 60 posto - rekla je Nedera, saopćeno je iz Službe za protokol i press KS.


(Vijesti.ba / FENA)