
Nastala je kao udruženo djelo tima Vakufske direkcije u BiH na čelu sa direktorom prof.dr. Senaidom Zajimovićem, profesora Zehre Alispahić, Mustafe Prljače, Ismeta Bušatlića, kao i saradnika s kojima je Vakufska direkcija realizirala brojne projekte.
Vakuf predstavlja trajno dobro, to nije, kako je kazala profesorica Alispahić, institucija samo vjerskog karaktera, to je institucija općeg društvenog i univerzalnog karaktera. Stoga, prostori Bosne i Hercegovine, mogu biti ponosni zato što kroz vrijeme bilježe tradiciju vakufa, vakufljenja i velikih vakifa.
Pojasnila je da je vakuf dobro koje vječno traje, istovremeno predstavlja transgeneracijski projekt, što znači da se prenosi sa generacije na generaciju krzo vrijeme do današnjioh dana.
- Plodove vakufa i priče o vakufima mi uživamo do današnjih dana. Različite vrste istraživanja su pokazala da je BiH država vakufa. Praktično ne postoji ni jedan pedalj ove države koji nije vakuf, kao što ne postoji ni jedan pedalj ove države gdje nije prolivana krv šehida - naglasila je Alispahić.
Mi smo danas, dodala je, ovdje sretnici, u BiH, u našim gradovima, zato što kušamo rezultate i plodove vakufa, znanja, obrazovanjasocijalnih vakufa, kulturoloških i svih drugih vakufa.
- Vakufska direkcija u BiH na poseban način bilježi rezultate vakufa i vakufljenja kroz vrijeme. U monografiji koja je danas predstavljena, upravo na stranicama knjige zabilježeno je sve ono što su vakifi kroz vrijeme ovdje ostavljali, ali i ono što rade novi vakifi - rekla je ona.
Naprosto, navela je, lista vakifa u BiH još uvijek je otvorena i iz dana u dan imamo nove vakife koji uvakuvljuju svoje dobro, kao opće dobro, kao dobro koje služi svim ljudima ovih prostora, bez obzira na religijska ili druga opredjeljenja.
- Zato je važno govoriti o vakufu, promovirati ga, i važno je uvoditi priču o vakufu u nastavne planove i programe ovih prostora, te educirati dolazeće generacije da ovu priču nastave na isti način kako je to radio Ishak-beg Isaković, Gazi Husrev-beg, Karađoz-beg, Behram-beg i drugi znani i neznani vakifi - zaključila je Alispahić.
Vakufi su prisutni u BiH od dolaska islama pa do danas, i kako je kazao prof. Mustafa Prljača, odigrali su veliku ulogu u razvoju gradova, dali veliki doprinos civilizacijskom razvoju BiH. Oni tu ulogu zadržavaju i danas, a očekuje da vakufi ožive, da učestvuju u općoj društvenoj izgradnji.
- Temeljna zadaća Vakufske direkcije u BiH bila je i jeste da produbljuje svijest naših ljudi o značaju vakufa i njegovom potencijalu - olakšavanje tegoba ljudi, kulturni i civilizacijski razvoj. U tom smislu je Vakufska direkcija u BiH jedna od najljepših poratnih priča, jer se svakodnevno povećava broj vakifa i zahvalni smo na tome - naglasio je Mustafa Prljača.
Inspirativni naslov monografije, kako je rekao direktor Vakufske direkcije u BiH Senaid Zajimović, govori o velikim djelima vakifa, radu, trudu, te projektima koje su uposlenici Vakufske direkcije realizirali u saradnji s bh. vakifima, medžlisima IZ u BiH, prijateljima iz Turske i Kuvajta.
- Realiziranim projektima smo dokazali da sa vakufom zaista možemo više. Zato smo monografiju i nazvali “S vakufom možemo više”. Rezultat je to naših stremljenja, ideja koje su realizirane tokom proteklih 10 godina - kazao je Zajimović.
A, pojasnio je, radi se o projektima koji u sebi objedinjuju četiri vrste vakufa: vjerski (izgradnja, restauracija džamija) obrazovni, socijalni i humanitarni (izgrađena je Roditeljska kuća u Sarajevu, a u toku je i izgradnja Roditeljske kuće u Tuzli), te ekonomski koji će biti u fokusu Vakufske direkcije.
- Ekonomija Islamske zajednice u BiH dobija na snazi i mislim da vakuf može ponuditi mnogo, posebno što je u vakufskim nekretnimama veliki potencijal. Nadamo se da će i država BiH donijeti zakon o restituciji kako bi nam na raspolaganje stavila i ostale vakufske potencijale - naglasio je Zajimović.
Izuzetnim fotografijama i tekstom prikazani su najveći i najljepšti projekti koje je Vakufska direkcija Islamske zajednice u BiH realizirala tokom 10 godina.
(Vijesti.ba / Fena)