Prije 18 godina obnovljen Stari most - svjetski Spomenik mira

Ideja tadašnjeg gradonačelnika Mostara Safeta Oručevića, bila je da ponovna izgradnja Starog mosta okupi ljude, gradove i države iz cijelog svijeta a da novi Stari most trajno baštini ideju Spomenika mira koji će promovirati i afirmirati mirovne inicijative i okupljati ljude iz cijeloga svijeta.

Rezultat takvih aktivnosti jeste da je cijeli projekat odisao punom saglasnošću ogromne većine građana. Nakon teških iskustava i iskušenja ratne kataklizme, ovo je bila snažna izvorna građanska poruka da se autentične vrijednosti kulturne baštine cijene i poštuju od strane svih, bez obzira iz kojeg kulturološkog kruga ili perioda stizale.

Takvu ideju podržali su u startu UNESCO i Svjetska bank što je bi pravi presedan, jer je to bio prvi put da ove dvije svjetske institucije zajedno rad na istom projektu. Obnovu su podržale i druge brojne zemlje (Turska, Italija, Holandija i Hrvatska ...) i lideri koji su pozvani kako bi ovaj projekat iz Mostara, postao i službeno – međunarodni projekat mira, pomirenja i zajedničkog života u multietničkom okruženju ovog Grada, Bosne i Hercegovine i cijele regije.

Upravo pod takvim kredom, Stari most i historijska jezgra uvrštene su 23. jula 2004. godine u raritetnu i neusporedivu riznicu kulturnog bogatstva svijeta, pod zastavom UNESCO-a.

Svečanost otvaranja obnovljenog Starog mosta, srušenog granatama HVO-a tokom agresije, 9. novembra 1993. godine, upriličena je u prisustvu mnogobrojnih izaslanstava, predsjednika država, premijera, ministara vanjskih poslova, članova kraljevske obitelji te brojnih predstavnika međunarodnih organizacija.

Plaketu Predsjedništva BIH za doprinos obnovi Starog mosta uručena je tada Safetu Oručeviću, a nešto ranije Oručeviću je Federico Mayor, generalni direktor UNESCO-a , tokom posjete Starom mostu dodijelio plaketu UNESCO-a “Mahatma Gandhi”.

Centar za mir je snažno lobirao u zemlji u inostranstvu da ponovna izgradnja Starog mosta i rekonstrukcija historijske jezgre Grada Mostara bude izazov cijelom svijetu da se uključi u takav poduhvat što je i rezultiralo činjenicom da je najmanje desetak različitih država svijeta, uključujući još i Svjetsku banku (World bank), najdirektnije učestvovalo što u projektovanju, nadzoru, što u direktnoj gradnji i finansiranju cijelog projekta. 

(Vijesti.ba)