16°C
Mostar 17°C
Tuzla 21°C
Banja Luka 20°C
Bihać 16°C

31.05.2023 / 23:42 Magazin - Žensko poduzetništvo

Filipović-Hadžiabdić: Poduzetnice u BiH iznova pokazuju snažan poslovni duh, ali nailaze na probleme

Filipović-Hadžiabdić: Poduzetnice u BiH iznova pokazuju snažan poslovni duh, ali nailaze na probleme
Foto:
Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) je prepoznao značaj razvoja ženskog poduzetništva u Bosni i Hercegovini kao značajnog pokretača ekonomskog rasta.

Projekat Forum žena za razvoj, koji provodi UNDP u saradnji sa Agencijom za ravnopravnost spolova BiH, ima za cilj osnažiti liderstvo, učešće i položaj žena u javnom, političkom životu i ekonomiji.
 
U sklopu ovog projekta UNDP je održao radionicu pod nazivom “Uklanjanje prepreka za učešće žena na tržištu rada i razvoj ženskog poduzetništva u Bosni i Hercegovini”. Radionica ima za cilj pokrenuti inkluzivni politički dijalog između donosilaca odluka i različitih profila transformativnih lidera i liderica o načinima poboljšanja vidljivosti i prepoznavanja potreba žena u odnosu na ekonomske politike, u službi rodne ravnopravnosti u BiH.
 
Uvodna izlagačica na radionici je bila Samra Filipović-Hadžiabdić, direktorica Agencije za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine koja je govorila o mehanizmima za ostvarivanje rodne ravnopravnosti u BiH u ciju ekonomskog osnaživanje žena.
 
Filipović-Hadžiabdić nakon radionice za portal Žene.ba govori o značaju ženskog poduzetništva u BiH.
 
Kako biste opisali današnji položaj poduzetnica u Bosni i Hercegovini?
 
– Poduzetnice u BiH iznova pokazuju svoj snažan poslovni duh i sposobnosti. One su kroz historiju naše zemlje odigrale važnu ulogu u oblikovanju ekonomskog pejzaža BiH, počevši od napornog rada u ruralnim sredinama, pa sve do vođenja velikih biznisa. Međutim, uprkos stalnim naporima u promovisanju rodne ravnopravnosti i osnaživanju žena, žensko poduzetništvo u BiH je i dalje nedovoljno iskorišten resurs. Poduzetnice se suočavaju sa brojnim izazovima i preprekama koje ometaju njihovo puno učešće u poduzetničkim aktivnostima. Ovakva situacija ne samo da otežava ekonomsko osnaživanje samihžena, već i ograničava ukupan ekonomski razvoj društva u našoj zemlji.
 
Koje su to barijere i izazovi sa kojima se suočavaju poduzetnice u BiH?
 
– Poduzetnice u BiH se suočavaju sa strukturnim, institucionalnim i društvenim preprekama. Prije svega im je ograničen pristup finansijskim resursima, a potom i poslovnim prilikama. Pristup kapitalu je ključan za pokretanje i širenje poslovanja ali žene se susreću sa poteškoćama u obezbjeđivanju sredstava. Ograničeni pristup kapitalu ograničava sposobnost žena da investiraju, inoviraju i proširuju svoja preduzeća, što spriječava njihov poduzetnički rast. Poduzetnice u BiH se suočavaju i sa ograničenim pristupom profesionalnim mrežama i mentorima koji su ključni za rast i razvoj poslovanja. Rješavanje ovih prepreka i izazova zahtijeva višestruki pristup koji uključuje prilagođavanje politika, pokretanje kampanja podizanja svijesti, ciljane programe podrške i saradnju između gender mehanizama, javnog i privatnog sektora kao i međunarodnih organizacija.
 
Koliko je, prema Vašem mišljenju, prisutan rodni jaz na tržištu rada i u sektoru poduzetništva u BiH?
 
– Uprkos sve većem broju aktivnih žena u BiH nažalost možemo reći da je prisutan značajan rodni jaz u poduzetništvu. Statistike otkrivaju da su preduzeća u vlasništvu žena u BiH zastupljena u manjem procentu u odnosu na preduzeća kojima upravljaju njihove muške kolege. S druge strane, preduzeća u vlasništvu žena obično imaju manje mogućnosti za pristup sredstvima koja bi im osigurala početni kapital za razvoj biznisa u odnosu na preduzeća u vlasništvu muškaraca. Ovaj disparitet se može pripisati različitim faktorima, uključujući kulturne norme, društvena očekivanja, nedostatak pristupa resursima i sistemske prepreke i predrasude unutar sistema poduzetništva. Ovakva rodna pristrasnost stoga stvara jednostrani poduzetnički krajolik gdje muškarci dominiraju većinom poduhvata, dok poduzetnički potencijal žena ostaje nedovoljno iskorišten.
 
Koliko društveno-kulturni faktori i stereotipi utječu na razvoj ženskog poduzetništva u BiH?
 
– Društveno-kulturni faktori i duboko ukorijenjeni rodni stereotipi značajno otežavaju razvoj ženskog poduzetništva u BiH. Ženama se često nameću okviri i ograničenja tradicionalnih rodnih uloga, što im otežava da se probiju na tržištu, a naročito da dođu do rukovodećih pozicija. Sterotipna uvjerenja i pritisci okoline o njihovim sposobnostima i ulogama mogu unijeti nesigurnost i obeshrabriti žene da se upuste u poduzetničke poduhvate. Time je daleko veći teret na ženama koje se suočavaju s društvenim pritiscima prema kojima bi njihov prioritet trebale biti porodične, a ne poslovne obaveze. Takav pristup ne samo da ograničava žene, već i jača ideju da je poduzetništvo svijet u kojem dominiraju muškarci.
 
Koji su mehanizmi za ostvarivanje rodne ravnopravnosti u BiH u ciju ekonomskog osnaživanje žena?
 
– U BiH je do sada uspostavljeno nekoliko važnih koraka za ostvarivanje rodne ravnopravnosti. Zakon o rodnoj ravnopravnosti pruža sveobuhvatan pravni okvir za rješavanje rodno zasnovane diskriminacije i osigurava jednake mogućnosti za žene u različitim sferama života, uključujući zapošljavanje, obrazovanje i političko učešće. Povećana je zastupljenost žena u institucijama. Zajedno sa UNDP-om pokrenuli smo Pečat rodne ravnoravnosti za privatna i javna preduzeća kako bismo istinski osnažili žene na poslu. Ovi projekti transformišu kulturu i praksu preduzeća i javnih institucija uključivanjem rodnih pitanja u svaki aspekt njihovih programa i operacija, jačanjem položaja žena u donošenju odluka i eliminisanjem rodnog jaza u platama.
 
Političke stranke su dužne da na svojim izbornim listama za parlamentarne i lokalne izbore imaju najmanje 40 posto kandidata oba spola. Ova mjera osigurava utjecaj žena u procesima donošenja odluka. Nevladine organizacije također igraju značajnu ulogu u promovisanju rodne ravnopravnosti i osnaživanju žena u BiH. Sve su prisutnije organizacije i mreže žena koje se zalažu za ženska prava, pružaju usluge podrške i podstiču ekonomsko osnaživanje žena kroz obuku, umrežavanje i pristup resursima. Uloženi su i veliki napori da se osigura jednak pristup obrazovanju za djevojčice i žene. Provode se programi kroz koje se nastoje ohrabriti djevojčice da se obrazuju u oblastima u kojima tradicionalno dominiraju muškarci, kao što su nauka, tehnologija, inženjering i matematika. Ovdje bih istakla zajednički rad Agencije i UNDP-a na  jačanju Foruma žena za razvoj i druge konkretne aktivnosti kao što su opremanje STEAM učionica koje će pomoći da se osnaži ženski kadar koji odgovara najnovijim zahtjevima tržišta rada. Važan je i socijalni dijalog na ovu temu koji se pokreće a i konkretne mjere podrške i poticaji zapošljavanju žena kroz programe- što je ujedno i razlog našeg današnjeg razgovora. Pored toga, programi stručne obuke i preduzetničke inicijative imaju za cilj da unaprijede vještine žena i da ih ekonomski osnaže.
 
Međutim, iako je postignut napredak, još uvijek postoje izazovi u postizanju pune rodne ravnopravnosti i ekonomskog osnaživanja žena u BiH. Potrebno je jačati napore kako bi se riješila rodna diskriminacija, promovirale jednake mogućnosti i osigurala puna uključenost i učešće žena u svim sektorima društva.
 
Šta je potrebno uraditi u budućnosti?
 
Rekla bih da je današnji dijalog jasno pokazao šta nam je potrebno činiti. Važno je uskladiti zakonodavstvo na državnom, entitetskom, kantonalnom nivou u svim aspektima, uključujući i roditeljsko odsustvo. Trebamo prije svega ojačati mehanizme koji će osigurati primjenu zakona o radu i zakona o ravnopravnosti spolova, naročito u privatnom sektoru. Važno je napraviti procjenu utjecaja postojećeg zakonodavstva na rodnu ravnopravnost. Isto tako, današnji razgovor je potkrijepio dokazima zašto se ekonomija ne smije razdvajati od socijalne politike. U sve razgovore o ekonomiji moramo uključiti i rad na poboljšanju efikasnosti socijalnih usluga i uvesti socijalne inovacije. Također je potrebno raditi na razvoju ekonomije brige. Nadamo se da će ova današnja diskusija koji smo organizovali zajedničkim snagama sa UNDP-om potaknuti agilniji i redovniji socijalni dijalog da bismo skupa sa svim relevantnim ministarstvima i partnerima našli rješenja i donijeli mjere i politike koje će povećati učešće žena na tržištu rada, podstaći žensko poduzetništvo i eliminisati rodni jaz u platama.
 
 
(Vijesti.ba)

Izdvajamo