25°C
Mostar 31°C
Tuzla 33°C
Banja Luka 30°C
Bihać 25°C

04.06.2023 / 10:19 Ljepota i Zdravlje - prim. dr. Amra Bašić - Živadinović

Urgentna medicina je teška specijalizacija, mora se raditi sa puno ljubavi

Urgentna medicina je teška specijalizacija, mora se raditi sa puno ljubavi
Foto: Amra Bašić - Živadinović
Predstavnici Udruženja urgentologa FBiH sudjelovali su, sa pet predavanja iz oblasti prehospitalnog tretmana, na 4. kongresu iz hitne pomoći i medicine katastrofa Evropskog udruženja urgentne medicine (EUSEM), ...

... koji je krajem maja održan u Tirani, a sudjelovale su zemlje jugoistočne Europe.

Na panel diskusiji su razmijenjena iskustva predstavnika zemalja članica EUSEM-a, a uime Bosne i Hercegovine je govorila predsjednica Skupštine Udruženja urgentologa FBiH prim.dr Amra Bašić - Živadinović.

Evropsko udruženje urgentne medicine bavi se promoviranjem urgentne medicine i napretkom u toj oblasti. U izjavi za Fenu prim. dr. Bašić - Živadinović ističe potporu kolega iz drugih zemalja, sudionika tog kongresa, koji znaju za dugogodišnju tradiciju Bosne i Hercegovine u oblasti specijalizacije iz urgentne medicine.

- Mi imamo razvijenu urgentnu medicinu, dugu tradiciju u toj oblasti. Problem je organizacija urgentne medicine u manjim sredinama, što je slučaj i u drugim državama Evrope, pa i u svijetu - kazala je.

Bašić - Živadinović ističe da je naša prehospitalna urgentna medicina  na visokom nivou, naprimjer u Kantonu Sarajevo, ali u mnogim manjim mjestima to su službe hitne medicinske pomoći gdje većinom doktori na izlaze na teren jer samo jedan dežura i ne može napustiti ambulantu.

- U tom slučaju, vozač ili tehničar, odu po pacijenta ako je hitan slučaj. To ne može biti isto zbrinjavanje kao što je naprimjer u Kantonu Sarajevo gdje tehničar izlazi sa doktorom na teren - kazala je.

Podsjećajući da je osnovni princip da svi imaju pravo na istu zastupljenost, dostupnost medicinskoj zaštiti, naglašava da se neprestano treba raditi na tome da iste standarde treba da imaju i ljudi u manjim sredinama.

Za kadar u oblasti urgentne medicine u Federaciji BiH, prim. dr. Bašić - Živadinović ističe da ih nema dovoljno, ali i dodaje da je uvijek bilo tako.

- Urgentna medicina je teška specijalizacija, pogotovo u uslovima terena. Lakše je raditi u urgentnom centru u bolnici, tu su i svi specijalisti, oprema, mogućnosti za razne dijagnoističke testove. U uslovima terena, gdje su ograničene dijagnostičke metode, urgentna medicina je posebno zahtjevna oblast - kazala je.

Pojašnjava da je urgentna medicina prvenstveno fizički teška, jer se izlazi u svim vremenskim uvjetima. Mora se brzo donijeti odluka o tome koju proceduru primijeniti da biste spasili ljudski život, sačuvali zdravlje, ekstremitet i slično.

Bašić - Živadinović kaže da je taj kadar često izložen osudama i/ili kritikama, ali i razumije to jer je ‘ljudima, kad su u strahu za zdravlje svojih voljenih, svaki minut kao godina’.

- Zbog takvih situacija mnogi odustaju od urgentne medicine. Ne žele se izlagati dodatnom stresu i pritisku, da im taj posao poslije izvjesnog vremena stvara frustraciju – naglasila je.

Za sebe kaže da je jedna od, većine onih u sektoru urgentne medicine, zaljubljenika u svoj posao. Upravo od takvih, kako je kazala, stvaraju kadar za instruktore i edukatore koji potom prenose znanje mladim doktorima o tome na što se trebaju fokusirati kad su na terenu i kad su sami.

- Mladi doktori prođu kvalitetnu edukaciju, ne izlaze tek tako na teren. Kao mladi, izlaze sa starijim i iskusnijim tehničarima, koji su također dobri nosioci posla u urgentnoj pomoći - kazala je.

Precizira da je, u posljednjih nekoliko mjeseci, šest doktora napustilo Zavod za hitnu medicinsku pomoć KS, nakon što su stekli značajno iskustvo. Dobili su specijalizaciju u nekoj drugoj oblasti medicine, a novi koji budu primljeni ponovno moraju proći edukaciju. To je, kako je kazala, kontinuiran proces, stalno moraju zanavljati kadar.

- Mnogi su i na bolovanju. To je normalno, naši se doktori i tehničari povrijeđuju na terenu, iscrpe se i umore. Ali moramo raditi jer to spašava ljudske živote - naglasila je Bašić-Živadinović.

Podsjeća da, ako terenska urgentna medicina ne uradi adekvatno svoj dio posla u zbinjavanju pacijenta, onda ne mogu pomoći ljekari drugih specijalnosti.

Bašić-Živadinović radi u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć KS, godinama je angažirana u oblasti urgentne medicine. Stalni je član Glavnog odbora Sekcije jugoistočne Evrope za hitnu medicinu i medicinu katastrofe (SEEEMD), kojima je upućena kandidatura za Sarajevo kao domaćina kongresa pod pokroviteljstvom EUSEM-a 2027. godine. Najvjerojatnije će to biti i prihvaćeno, ali je, kako je kazala, uvjet da u BiH 2025. bude uspješno organiziran nacionalni kongres urgentne medicine.

Udruženje urgentologa Federacije BiH osnovano je 2019. godine, tokom pandemije nisu djelovali, potom su se reaktivirali. Od septembra 2021. do oktobra 2022. godine ulagali su izuzetne napore za prijem u Evropsko udruženje urgentne medicine (EUSEM), kao što su to i sve ostale države u okruženju, što je i realizirano na Svjetski dan reanimacije - 16. oktobra 2022. godine.

Bašić -Živadinović podsjeća da BiH, za razliku od mnogih evropskih zemalja, ima dugogodišnju tradiciju specijalizacije urgentne medicine. Stoga, sramotnim smatra da Bosna i Hercegovina nije ranije postala članica EUSEM-a.


(Vijesti.ba / FENA)

Izdvajamo