24°C
Mostar 28°C
Tuzla 24°C
Banja Luka 21°C
Bihać 15°C

06.06.2023 / 22:41 BiH - Originalni dokumenti

Može li BiH doći do arhivske građe iz Haga

Može li BiH doći do arhivske građe iz Haga
Arhiv Bosne i Hercegovine, osim medijskih upita, nije imao nikakvih zvaničnih dopisa vezanih za preuzimanje građe Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, ...

... kazao je u intervjuu za Fenu zamjenik direktora Arhiva BiH Fuad Ohranović.

Mehanizam za međunarodne krivične sudove, kao nasljednik ICTY-a, donio je 31. maja konačnu presudu u predmetu protiv bivših rukovodilaca srbijanske Službe državne bezbjednosti Jovice Stanišića i Franka Simatovića, čime se završio rad Haškog tribunala koji je počeo 1993. godine.

Kako naglašava Ohranović, postoji dosta preduvjeta koji se moraju ispuniti prije preuzimanja arhivske građe, ako uopće dođe do odluke da BiH bude ta koja će preuzeti građu.

- Sa zakonske strane mora biti potpuno uređena regulativa vezana za tu arhivsku građu. Ono što danas ne znamo, osim što se licitira brojkama, jeste koliko je to arhivske građe, koliko je to dužinskih metara. Ono što imamo putem medijskih izvještaja i nekih izjava je da se radi o desetinama miliona dokumenata i hiljadama sati snimljenog video materijala. To je ogromna arhivska građa - kazao je on.

Da bi se uopće razgovaralo o tome da uđemo u preuzimanje te građe, prije toga mora postojati jedna vrsta dogovora na nivou države, odnosno zvaničnih državnih institucija da se uđe u tu priču.

- Moramo znati koliko je to arhivske građe da bismo eventualno, a tu mislim na BiH, mogli pripremati objekat ili objekte gdje bi bila smještena ta arhivska građa, da se pripreme ljudi koji će raditi na obradi, sređivanju građe, radu sa strankama koje će dolaziti da se zanimaju za tu vrstu građe. Sve su to pretpostavke koje se moraju ispuniti prije bilo kakvog ulaska u preuzimanja te arhivske građe - kaže Ohranović.



Arhiv BiH, naglasio je, kao prva i najstarija arhivska ustanova u BiH, kao državna ustanova koja brine o državnim institucijama BiH i građi koja je od državnog značaja zvanično nije dobio nikakav dopis, ali on kao zamjenik direktora lično smatra da BiH treba da preuzme tu građu, naravno u dogovoru sa nadležnim instancama.

Naime, ICTY je osnovan od strane Ujedinjenih naroda, on je bio jedno nadržavno tijelo, tako da se prije svega s njima mora postići dogovor.

- Lično smatram da BiH kao država koja je kroz sudske procese bila najviše zastupljena u radu tog suda treba dobiti tu građu. Ali sve ovo je još uvijek u domenu špekulacija, jer ne znamo uopće, osim što se ta priča pojavila u javnosti, da li Haški sud uopće razmatra predavanje te građe bilo kome - kaže Ohranović.

Ono što je činjenica, upozorava, jeste da većina arhiva u BiH ima probleme sa smještajem arhivske građe, uključujući Arhiv BiH.

- Imamo popunjene kapacitete za prijem arhivske građe iz trenutne nadležnosti, što moramo rješavati u narednim godinama, da pronađemo prostor za preuzimanje arhivske građe institucija BiH. Slične probleme imaju i drugi arhivi, kao Arhiv Federacije BiH ili Historijski arhiv Sarajevo koji čak ima jedan ruševan objekat, gdje je ugrožena sama građa. Ne smijemo sebi dozvoliti da dođemo u situaciju da uđemo u ovu priču, a da prije toga ne znamo koje su nam mogućnosti kada je pitanju smještaj arhivske građe - rekao je.

Naglašava da to nije samo smještanje dokumenata u police. Tu se moraju ispoštovati svi arhivski standardi od temperature zraka, vlažnosti zraka u depoima... da ne bismo došli u situaciju da za 10-15 godina ta arhivska građa propadne u BiH nakon što je preuzeta od Haškog suda.

Ukazao je i na to da treba praviti razliku između digitalizacije te građe, koja se već radi od strane Haškog suda i koja je dobrim dijelom dostupna na različitim platformama na webu.

- Ovdje govorimo o čuvanju orginalne arhivske građe - zaključio je Ohranović u intervjuu za Fenu.



(Vijesti.ba / FENA)

Izdvajamo