Povod atentat u Sarajevu: Prije 109 godina počeo Prvi svjetski rat

Bio je to sukob do tada neviđenih razmjera, brutalan i krvav, s milionima žrtava. Procjenjuje se da je u ratu stradalo preko 15 miliona ljudi. 

Počeo je kao sukob između Austro-Ugarske i Srbije 28. jula 1914. godine, a u evropski rat se "pretvorio" 1. augusta iste godine. Rusija je stala iza Srbije, Njemačka iza Austro-Ugarske I tako se svijet uvukao u rat koji se u literaturi, zbog broja zemalja (32 nacije) koje su u njemu sudjelovale, naziva Prvi svjetski rat, iako se on tada obično nazivao samo kao Veliki rat. 

Samo 20-ak zemalja uspjelo je ostati neutralnim za sve vrijeme rata, prije svega u Latinskoj Americi i sjevernoj Evropi.

Povod za rat je bio Sarajevski atentat na austrougarskog prijestolonasljednika Franza Ferdinanda koji je 28. juna 1914. izveo Gavrilo Princip. I danas su podijeljena mišljenja o Gavrilu Principu i događajima koji su prethodili I. svjetskom ratu. 

Atentat je dugo godina bio predmet različitih interpretacija, a to je ostao i stotinu godina nakon što je izvršen. Najveća pažnja se fokusirala na odgovornost Srbije u pripremi atentata, te na ulogu Mlade Bosne i posebno Gavrila Principa. Princi je najprije svaljen kao heroj, borac za jugoslavensko ujedinjenje, a potom kao terorista i borac za stvaranje velike srpske nacionalne države.

Primirje kojim je okončan Prvi svjetski rat stupilo je na snagu u 11 sati, 11. novembra 1918. godine, dvije minute prekasno za kanadskog vojnika George Lawrence Pricea kojeg je njemački snajper pogodio u 10 sati i 58 minuta, kao zadnju žrtvu rata. Primirje između Njemačke i Antante je potpisano u željezničkom vagonu u Compiegneu u Francuskoj. Jedan od opisa Prvog svjetskog rata je bio i to da je to rat koji će okončati sve ratove. Ispostavio se pogrešnim. Poraženim državama nametnuti se teški uslovi u Versaju, gdje su osim gubitka teritorije morali da plate i ogromne ratne odštete. U istom vagonu, na istom mjestu, će Francuska u Drugom svjetskom ratu potpisati kapitulaciju pred nacističkom Njemačkom. 

Nakon Prvog svjetskog rata drastično je promijenjena karta Europe. Nestala su četiri stara carstva: Austro-Ugarska, Njemačko, Rusko i Osmansko Carstvo. Od Baltika do Jadrana formirano je devet novih država: Finska, Estonija, Litva, Poljska, Čehoslovačka, Mađarska, Austrija i Kraljevina SHS.

Osjećaj revanšizma u poraženim državama je bio ogroman, a kod ogromne žrtve su ostavile duboke traume na društvu svih učesnica. Svijet koji se formirao nakon Prvog svjetskog rata sa Ligom Naroda nije imao dovoljno mehanizama da spriječi stvaranje pogodnog tla za događaje koji su doveli do svih užasa Drugog svjetskog rata.


(Vijesti.ba)