Sedam dana od masakra: Policija inisistirala na zaštiti, Sud odbijao

Njegova nevjenčana supruga Nizama Hećimović, čije je ubistvo prenosio na instagramu, ukopana je u ponedjeljak. U utorak su sahranjeni otac i sin, Đengiz i Denis Onder, također žrvte monstruma Sulejmanovića.

Javnost traži odogovore i odgovornost. Ono što je do sada dospijelo pod reflektore javnosti, ponajviše ukazuje na odgovornost Suda u Gradačcu. Policijska uprava Gradačac ostala je do kraja pri svom zahtjevu za izricanje tražene mjere obezbjeđenja, odnosno zabrane Nerminovog prilazka Nizamu. No, sud je, uprkos podebelom kriminalnom dosijeu Sulejmanovića i jasnom upozorenju policije, odbi zahtjev.  Četiri dana kasnije svjedočili smo masakru.  

Osim toga, iako nije bila dužna, sutkinja Općinskog suda u Gradačcu Leja Numanović je rješenje o odbacivanju zašitnih mjera dostavila ubici Nerminu Sulejmanoviću. Rješenje je pronađeno u Sulejmanovićevoj kući tokom istrage - Tužilaštva TK.

Predsjednica Općinskog suda Gradačac Slobodanka Kojić je pokušala obrazložiti zašto nije donesena odluka o određivanju mjera. Istakla je da je policija tražila mjeru zabrane prilaska, ali da nije dostavila dokaze već samo službenu zabilješku iz koje se, kako navodi, ne mogu utvrditi ni detalji nasilja, jer nisu navedeni. Međutim, nedugo zatim objavljena je izjava Nizame Hećimović data policiji, koju je Sud u Gradačcu odbacio, i argumenti suda su pali u vodu.

U obrazloženju je navedeno da je policija da je “Hećimović Nizama zadobila vidljive povrede (podlive) u predjelu lica i drugih dijelova tijela, što se jasno vidjelo kod Hećimović Nizame prilikom podnošenja prijave”. U obrazloženju navodi da je osoba (Nermin Sulejmanović) nasilna osoba i da je spremna da fizički napadne Nizamu Hećimović ako je ponovo sretne bilo gdje.

Šta kaže zakon

Odredbom člana 7. stav 1), Zakona o zaštiti nasilja u porodici (“Službene novine FBiH” broj 20/13 i 75/21), je propisano da postoji nasilje u porodici ukoliko postoje osnove sumnje (minimum sumnje) da su pored ostalih učinjene radnje kojim član porodice nanosi fizičku, psihičku bol ili patnju kao i prijetnje koje izazivaju strah od fizičkog, psihičkog nasilja kod drugog člana porodice.

U stavu 2), istog člana propisano je da radnje nasilja u porodici ili prijetnje tim radnjama, u smislu stava 1. ovog člana, su pored ostalog: svaka primjena fizičke sile, svako postupanje jednog člana porodice koje može prouzrokovati ili izazvati opasnost da će prouzrokovati fizičku bol ili patnju, prouzrokovanje straha, fizički napad člana porodice na drugog člana porodice, bez obzira na to da li je nastupila fizička povreda ili nije… Dakle, iz navedenih zakonskih odredbi kojim je definisan pojam nasilja u porodici, jasno proizilazi da se u smislu ovog zakona smatra da nasilje postoji ukoliko postoji osnov sumnje da su učinjene opisane radnje ili čak prijetnje tim radnjama.

Principi zaštite od nasilja u porodici, podrazumijevaju da se primjenjuju u svim slučajevima radi osiguranja najefikasnije zaštite za žrtve nasilja u porodici.

Stav policije

Iz PU Gradačac navode da su u okviru svojih ovlaštenja i obaveza propisanih ovim i drugim zakonima nakon što je nesporno utvrđeno postojanje osnova sumnje, od strane nasilnog lica poduzete radnje fizičkog napada na žrtvu nasilja, nadležnom Sudu podnijela Zahtjev za izricanje zaštitne mjere “Zabrana uznemiravanja i uhođenja lica izloženih nasilju” i “Zabrana približavanja žrtvi nasilja”, u kome je opisan osnov sumnje koji je jasno proizilazio iz sadržaja same prijave a svoju potvrdu je imao i u činjenici da su od strane policijskih službenika neposrednim opažanjem uočene tjelesne povrede koje je žrtva nasilja imala na sebi prilikom podnošenja prijave.

Međutim, i pored ovako istaknutih činjenica Sud je odredbu člana 19, stav 4), navedenog zakona kojom je propisano da prilikom izricanja zaštitne mjere nadležni sud nije ograničen posebnim formalnim dokaznim pravilima radi utvrđivanja činjenica o izvršenju radnji nasilja iz člana 7. ovog zakona, kao i posljedicama koje su nastupile, u konkretnom slučaju primijenio na način da je utvrdio da ne postoji ni minimum dokazne građe na osnovu koje bi mogao utvrditi postojanje radnje nasilja u porodici i predmetni zahtjev odbacio.

Da je neosnovana ovako donesena odluka suda ukazuje i činjenica da je PU Gradačac u periodu od 01.01.2023 do 31.07.2023.godine, postupajući po zaprimljenim prijavama nasilja u porodici, Općinskom sudu u Gradačcu podnijela ukupno 5 Zahtjeva za izricanje 16 zaštitnih mjera prema 9 lica, koji su od strane Suda prihvaćeni i sve predložene zaštitne mjere su izrečene.

Analizom navedenih zahtjeva utvrđeno je da su sve zaštitne mjere do sada izrečene na osnovu istog obima dokaza, što znači da su Sudu uz zahjteve kao dokaz za postojanje osnova sumnje da je učinjena radnja nasilja u porodici ili prijetnja tim radnjama dostavljene službene zabilješke policijskih službenika i izjave žrtava nasilja, bez medicinske dokumentacije, izvoda iz kaznenih evidencija, svjedoka ili drugh dokaza.

No ni ništa od ovoga nije bilo "dovoljno" Sudu u Gradačcu da uvede mjere zaštite ubijenoj Nizami Hećimović.

(Vijesti.ba)