Dodik igra Miloševićevim, Schmidt sumnjivo krije svoje karte

Navodi kako je potrebno donijeti zakon koji bi obuhvatio cijelu državu.

"Jedna mogućnost bila bi prijenos vlasništva na zajedničku državnu agenciju, čiji bi prihodi bili pravično raspoređeni", kazao je Schmidt.

Ovo rješenje nije nužno loše po državu Bosnu i Hercegovinu, ali samo pod uslovom da imovina ostaje vlasništvo države Bosne i Hercegovine i ako je agencija državna i to 1/1. Ono što zabrinjava ili u najmanju ruku para uši, a zbog čega oprez nije na odmet jeste formulacija “zajednička državna agencija”

Radi se naime o formulaciji koji uporno koriste antidržavni politički projekti, prevashodno iz RS-a, prejudicirajući tako potpuno netačno da je država BiH složena ili sastavljena država od dva entiteta i Brčko Distrikta. Takva formulacija je u potpunoj suprotnosti sa Ustavom BiH, pa bi i formiranje “zajedničke državne agencije” eventualno sastavljanoj od nekih entitetskih, bilo u potpunoj suprotsnoti sa Ustavom BIH, ali I interesima države Bosne i Hercegovine.

U tom kontekstu od krucijalnog je značaja razumjeti poruke koje u javnost plasira Milorad Dodik, kako bi se razumjela suština problema. On je u najanovijem javnom istupu poručio da bi “otimanje imovine RS, značilo njeno potpuno uništenje i razvlašćenje”.

- Ako vam uzmu imovinu, uzeli su Republiku Srpsku, poručio je Dodik.

To je dakako notorna neistina, jer entitet RS nema svoju imovinu i nema joj se šta uzeti, niti oduzeti. Ali, imovinu ima država Bosna i Hercegovina, pa je za potpuno shvatanje važnosti državne imovine, ključno isčitati Dodikovu poruku u “ogledalu”. Naime, notorna je istina da bi Bosna i Hercegovina bila potpuno uništena i razvlaštena ukoliko bi joj bila oduzeta imovina. Dodikovim riječnikom “ako joj uzmu imovinu, uzeli su dio Bosne i Hercegovine” i to je definitivni put u disoluciju.

Upravo je, prema svjedočenjima direktnih učesnika pregovora u Dejtonu, tadašnji predstavnik agresorske strane Slobodan Milošević pokušavao ubijediti bosanskohercegovačke pregovarače da prepuste entitetima vlasništvo nad državnom imovinom. I pored velikih pritisaka i prijetnji nastavkom rata, to mu nije pošlo za rukom, jer bi podjelom državne imovine bila podjeljena država Bosna i Hercegovina.

Nema sumnje da je svaka predaja državne imovine u vlasništvo entitetima, pa čak i jednog njenog dijela u ruke nižih nivoa vlasti, reduciranje ili gubitak same državnosti!

Zato je opravdan strah od pregovora o nečemu što je Dejtonom definisano, što su potvrdile i konačne presude Ustavnog suda BiH u korist Bosne i Hercegovine, ali i što je na koncu predviđeno Zakonom o zemljišnim knjigama kojeg je donio OHR, odnosno Visoki predstavnik 2002. godine, a potvrdile entitetske skupštine,

Niti jednu od ovih činjenica aktuelni Visoki predstavnik ne bi smio zanemariti.

(Vijesti.ba)