Borrell: Svijetu je potreban funkcionalan multilateralni sistem

Svijet je sve više multipolaran i sve manje multilateralan. Ove sedmice, zajedno sa ostalim predstavnicima EU-a, radit ćemo na tome da promijenimo ovaj trend, napisao je visoki predstavnik Evropske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Jozepa Borelj u svom blogu.

Lideri iz cijelog svijeta sastaće u Njujorku i razgovarati o gorućim globalnim pitanjima, u samoj Generalnoj skupštini, ali i na mnogim popratnim događajima i bilateralnim sastancima.

"Visoki nivo predstavnika evropske delegacije odražava značaj koji pridajemo UN-u u teškim vremenima za multilateralni sistem. Gdje god pogledate, razdor je sve veći, uz odsustvo, neadekvatnost ili slom globalnog liderstva. Paradoksalno, svijet postaje sve više multipolaran, ali i sve manje multilateralan. Konfrontacija je svuda u porastu, a saradnja je sve rjeđa. Moramo preokrenuti ovaj trend", naveo je Borelj.

On dodaje da EU teži ne samo da očuva UN i multilateralni sistem, već i da modernizuje i osnaži svjetski poredak zasnovan na pravilima, utkan u vrijednosti Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima.

"U vremenima kada drugi pokušavaju redefinisati svjetski poredak temeljem neliberalnih vrijednosti, nikada nije bila veća potreba za udruživanjem snaga EU-a i UN-a", naglašava Borelj.

Borelj smatra da Sedmica dolazi u ključnom trenutku za svijet i multilateralni sistem.

"Sa agresijom protiv Ukrajine, Rusija, kao nuklearna sila i stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a, pogazila je Povelju UN-a. Uprkos višestruko ponovljenim pozivima Generalne skupštine UN-a da ispunjava svoje obaveze, Rusija sprječava Vijeće sigurnosti da ostvaruje svoju ulogu, ne samo u Ukrajini već i drugdje, ugrožavajući time kredibilitet cijelog sistema Ujedinjenih nacija. Za ponovno uspostavljanje jedinstvenog legitimiteta UN-a potrebno je što prije osigurati reprezentativnost Vijeća sigurnosti kako bi odražavalo promjene u svijetu i prvenstveno dalo glas afričkom kontinentu. Još jednom ćemo iskoristiti ovogodišnju Sedmicu na visokom nivou da obrazložimo našu nepokolebljivu podršku Ukrajini i okupimo zemlje iz svih dijelova svijeta da nam se pridruže u odbrani Povelje UN-a i odbacivanju ruskog neoimperijalizma. Ne možemo se vratiti u svijet u kojem vlada sila. Time bi se dovela u pitanje sigurnost svih nacija, velikih i malih, posebno onih u razvoju i nastajanju", navodi Borelj.

U blogu se navodi da je nakon pandemije COVID-19, ruski rat protiv jedne od najvećih žitnica u svijetu ugrožava globalnu sigurnost hrane i pogoršava globalnu krizu troškova života, što pogađa sve zemlje, a posebno najslabije i najsiromašnije.

"U avgustu 2022. godine, UN su odigrale odlučujuću ulogu u ublažavanju ove bolne problematike sa Crnomorskom inicijativom za žito. Međutim, prošlog jula Rusija je odlučila da se povuče iz ovog sporazuma. Razgovarat ćemo s generalnim sekretarom UN-a Guterresom o načinima i sredstvima za njegovo oživljavanje", piše u blogu.

Neke zemlje sa dobrom upravom su sada u ozbiljnom dugu, kaže Borelj, dok se fiskalni prostor za ulaganja u socijalna davanja, zelenu tranziciju, zdravstvo ili obrazovanje smanjuje.

"Ova dimenzija će biti u fokusu ovogodišnje Sedmice na visokom nivou sa Samitom o Ciljevima održivog razvoja (engl. SDG) ponedjeljkom i utorkom. Na pola puta smo od Agende 2030. utvrđene 2015. godine i samo 12% Ciljeva je na planiranoj putanji ostvarenja. Samit će imati za cilj da Ciljeve održivog razvoja vrati na pravi kolosijek. Neophodne su dubinske reforme u globalnom finansijskom sistemu kako bi se oslobodio kapital potreban za ubrzanje Agende 2030. i zelene tranzicije. Mnoge zemlje smatraju ovaj sistem nepravednim jer je fiskalni prostor dostupan bogatijim zemljama, dok zemlje u razvoju sve više tonu u zamku dužništva. Postoji hitna potreba da se pomogne zemljama da se izvuku iz ove zamke, da se omogući više specijalnih prava povlačenja u korist ekonomija u razvoju i da se razgovara o ozbiljnoj reformi globalnih finansijskih aranžmana. Moramo ponuditi legitimna i kredibilna globalna rješenja, ako želimo izbjeći da se sve više naših partnera u razvoju okreće Kini ili Rusiji u potrazi za alternativom", piše, između ostalog, Borelj.