Ademović: Neću podržati etnizaciju procesa izbora članova CIK-a

- Naslov dokumenta jeste primamljiv, ali sadržaj i sama njegova intencija je jasno vidljiva i vrlo opasna. Prvenstveno, Dodik ne poštuje Ustav BiH, a sada predlaže nekakvu deklaraciju o suverenitetu. U preambuli Ustava BiH već stoji „opredijeljeni za suverenitet, teritorijalni integritet i političku nezavisnost Bosne i Hercegovine u skladu sa međunarodnim pravom“. Dakle, već imamo sve napisano, a istinsko jačanje suvereniteta jeste rješavanje pitanja zaštite granica BiH, zaštite državne imovine, regulacije neba, paralelnih odnosa sa susjednim zemljama itd. Ne trebaju nam populističke deklaracije već provedba Ustava i odluke Ustavnog suda i važećih zakona. U tekstu predmetne deklaracije koji su mediji objavili vidi se da je fokus na odlasku stranih sudaca iz Ustavnog suda BiH kao i zatvaranje Ureda visokog predstavnika (OHR). Dokument je samo celofan za ono što Dodik agresivno zagovara već mjesecima, a to je da uruši Ustavni sud BiH koji ga sprječava da donosi neustavne zakone i da otima državnu imovinu, te da ukine instituciju visokog predstavnika. U tom dokumentu niz je opasnih poruka, od toga da je BiH sastavljena od dva entiteta, da je „višenacionalna država“, da treba prestati „strani intervencionizam“ i mandat stranih sudija, da treba prestati djelovanje Vijeća za implementaciju mira, u fokus stavlja entitete kao potpisnike Anexa X koji trebaju preuzeti odgovornost itd. Dodik očito pokušava jačati svoju pregovaračku poziciju, zateže maksimalno da bi isposlovao nešto što želi predstaviti kao minimum i da bi sebe predstavio kao kooperativnog političara. Neće to proći, kaže Ademović.

Usvojanje pet zakona koji su predstavljeni kao iskorak na evropskom putu BiH, kaže Ademović u ovoj konstelaciji odnosa, jeste svojevrstan iskorak.

- Naravno, nedovoljan, ali ipak pomak za koji se nadamo da su ga primijetili i evropski zvaničnici i da će na njega pozitivno odgovoriti novim konkretnim prilikama za BiH. Drukčije ne bi bilo dobro u kontekstu vraćanja povjerenja građana u evropski put BiH. Za sljedeću fazu usvajanja zakona procjenjujem da će biti dosta teža, s obzirom na najave i zahtjeve čelnika prvenstveno SNSD-a, ali i HDZ-a. Nismo mogli čuti preciznije zaključke sa zadnjeg sastanka lidera u Mostaru, ali izjava Dodika da „Ustavni sud jeste teško pitanje za Bošnjake, ali ako ga ne riješimo, nećemo rješavati druga“ - nije obećavajuća. Što se tiče informacija o izmjenama Izbornog zakona koje su se pojavile u medijima a odnose se na Centralnu izbornu komisiju, nisam vidio nijedan nacrt nekog rješenja, pa ga teško mogu javno komentirati, službeno nam ništa nije dostavljeno niti je bio neki prijedlog na organima stranke da se o njemu izjasnimo. Međutim, neke verzije koje sam čuo a koje idu u smjeru dodatne etnizacije procesa izbora članova CIK-a apsolutno su neprihvatljivi. Pored svih zamjerki na rad aktualnog saziva CIK-a i više spornih odluka, riječ je o ključnom državnom organu za organizaciju izbora i implementaciji izbornih rezultata. Istina, etnička struktura članova CIK-a već je propisana, ali sam proces izbora članova je u nadležnosti Predstavničkog doma i njihov mandat je zaštićen, teško su smjenjivi od strane politike. Uvođenjem u odlučivanje i Doma naroda i omogućavanje opoziva članova jeste prostor za veći politički pritisak i takva rješenja zasigurno neću podržati, navodi Ademović.

Govoreći o situaciji na Kosovu, Ademović smatra da nije riječ samo o sigurnosnom pitanju već širem političkom pitanju, a da je ovaj planirani „oružani incident“ mogao poslužiti kao uvertira za destabilizaciju i postizanje nekih viših političkih ciljeva.

- Izjave premijera Kurtija da je napad dio većeg plana za aneksiju sjevernog Kosova, te da je planiran udar na 37 lokacija, jesu zabrinjavajuće, kao i usporedbe Vučića s Miloševićem od strane predsjednice Kosova Osmani. Odnosi su se očito dodatno zaoštrili. Objavljeni snimci i neki podaci sugerišu učešće Srbije u pripremi te paravojne jedinice i Srbija će to morati objasniti i domaćoj i međunarodnoj javnosti. Vidjet ćemo kakav će biti rasplet, nadam se smirivanju tenzija i mirnom rješavanju situacije. Želim vjerovati da tamošnji rasplet neće imati negativne refleksije na BiH, da ne bude pokušaja neke kompenzacije preko leđa naše zemlje. Moramo držati oči širom otvorene i nastojati biti aktivan subjekt a ne samo predmet političkih dogovora oko zapadnog Balkana, kaže Ademović.

Osvrnuo se i na posjetu ministra vanjskih po poslova Elmedina Konakovića Sjedinjenim Američkim Državama.

- Ministar Konaković je aktivan ministar i nesumnjivo smo znatno prisutniji na svjetskim političkim destinacijama i događajima nego što smo bili u prethodnom periodu. Značajno je da međunarodna politička javnost može dobiti objektivnu sliku o dešavanjima i situaciji u Bosni i Hercegovini, da izvor informacija nisu samo plaćene lobističke kuće koje angažiraju oni koji ne vole ovu zemlju i koji je žele predstaviti podijeljenom u svakom smislu, etničkom, teritorijalnom itd. Važno je da smo za stolovima odlučivanja i nadam se da nećemo provoditi tuđe agende za BiH već da ćemo se o svojoj državi i svojoj sudbini i mi pitati, navodi Ademović.

(Vijesti.ba)