Institucije krše zakon: Porodice 3+ svake godine su žrtve birokratije

Članovi ovih porodica pribavljanje iste okumentacije svake godine za ostvarivanje zakonskog prava smatraju bespotrebnom obavezom, koja troši njihove resurse: njihovo vrijeme, novac, zahtijeva višednevna odsustva sa radnih mjesta, organizaciju boravka većeg broja djece, duge redove, beskrajna čekanja po šalterima...

Da ironija bude veća, zakon je na njihovoj strani i već je regulisao da obaveze prikupljanja dokumentacije pripadaju nadležnom organu, no u praksi se to ne dešava. Taj mukotrpan, bespotreban, dugotrajan proces izvršavaju članovi porodice.

Kako i kad znaju i stignu. Svake godine sve ispočetka, za svako dijete.

Naime, da bi djeca ostvarila prava na dodatak njihovi roditelji/staratelji svake godine moraju priložiti kompletnu dokumentaciju, i to:

- prijavu prebivališta za sve članove domaćinstva
- ovjerenu kućnu listu o broju članova domaćinstva
- ovjerenu izjavu u kojoj se navode objektivni razlozi nepodudaranja CIPS prijavnica i kućne liste (u slučaju da svi članovi domaćinstva nisu prijavljeni na istoj adresi)
- dokaz o redovnom školovanju za svu školsku djecu
- ovjerenu izjavu jednog roditelja da dijete koje je starije od 15 godina nije zasnovalo brak niti steklo potomstvo
- ukoliko jedan od roditelja nema prijavljeno prebivalište na području Općine, potrebno je i uvjerenje da ne prima dodatak na djecu u mjestu prebivališta

Roditelji ističu da se zakon treba poštovati, jer "živimo u pravnoj državi u kojoj (treba da) postoji uvezan sistem institucija koji bi im omogućio da elektronski provjere da li porodice ispunjavaju uslove za nastavak ostvarivanja ovog prava", kažu nam.

Za Vijesti.ba ističu da su spremni i na kompromis te da bi im prihvatljivo bilo i smanjenje dokumentacije, rješenjem u vidu neke vrste izjave koju bi potpisali kao podnosioci zahtjeva, kojom svjedoče da je njihova dokumentacija identična i bez promjena statusa u odnosu na godinu ranije.

Zakon je prepoznao potrebu podrške porodicama sa troje i više djece, no kako obično biva, praksa je nešto drugo.

Naime, na osnovu člana 48. Zakona o materijalnoj podršci porodicama s djecom u FBiH, federalni ministar rada i socijalne politike donio je Pravilnik o potrebnoj dokumentaciji za ostvarivanje prava na dječji dodatak (Službene novine FBiH broj 52/22), gdje u članu 25. pod nazivom "Obaveza pribavljanja dokumentacije" stoji:

1. S izuzetkom zahtjeva za priznavanje prava na dječji dodatak iz člana 5. i ugovora ili potvrde iz člana 14. ovoga pravilnika, svu potrebnu dokumentaciju u postupku priznavanja prava na dječji dodatak po službenoj dužnosti pribavlja nadležni prvostepeni organ u skladu s odredbama propisa o organizaciji organa uprave i propisa o upravnom postupku.

Podsjećamo, u januaru prošle godine, Ministarstvo za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo donijelo je odluku da će sve porodice koje imaju troje i više djece, bez obzira na njihov imovinski cenzus, imati pravo na dječiji doplatak, i to uvećan za 10 posto, kada je utvrđen iznos od 57,70 KM za svako dijete.

Iz Udruženja porodice sa troje i više djece "Porodice tri plus" naveli su tada da je ovo fantastična vijest i historijski trenutak za natalitet u FBiH.

Kako statistika pokazuje, negativni prirodni priraštaj u maju je zabilježen u svim kantonima FBiH.

U našoj zemlje je tokom prvih šest mjeseci 2023. godine registrovano je 11 451 živorođeno dijete što u odnosu na isti period 2022. godine pokazuje pad broja živorođenih za 1,11%. U istom periodu sklopljena su 6464 braka, što u odnosu na isti period 2022. godine pokazuje smanjenje za 0,15%, a razvedeno je 1 138 brakova, što je povećanje od 20,94% u odnosu na isti period 2022. godine, podaci su Agencije za statistiku BiH.

Roditelji ne odustaju, traže uspješnu provedbu pronatalitetne politike, najavljuju borbu za ostvarivanje svojih prava, kao i olakšica na tom putu te ispunjavanje obaveza koje je zakon propisao nadležnim.

(Vijesti.ba)