Preporuka uz ispunjenje uslova za BiH kao važan politički signal

Evropska komisija također je dala status kandidata Gruziji, a treba otvoriti i pregovore o pridruživanju s Bosnom i Hercegovinom kada se za to ispune uslovi, stoji u zajedničkom tekstu novinskih agencija AFP, AGERPRES, ANSA, ATA, BTA, dpa, EFE, Europa Press, FENA, HINA, MIA, STA, Tanjug u okviru European Newsrooma.

Korupcija na najvišem nivou, deficiti vladavine prava i neizvjesno postupanje s nacionalnim manjinama: Početkom 2022. godine činilo se nezamislivim da bi Ukrajina u dogledno vrijeme mogla postati ozbiljan kandidat za članstvo u EU. Stav se promijenio 20 mjeseci nakon početka ruskog agresorskog rata protiv ove istočnoeuropske zemlje.

Evropska komisija predstavila je željno iščekivano izvješće o napretku zemalja koje teže pridruživanju EU.

Tada je istaknuto da je Ukrajina spremna pregovarati o svom ulasku, s obzirom na reforme koje je provela unatoč nastavku borbe protiv ruske invazije. Prema izvješću EU-a, Ukrajina je dovršila četiri od sedam postavljenih prioritetnih reformi.

- Danas je historijski dan - rekla je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, dodavši da preporuka dolazi deset godina nakon protesta na Majdanu u Ukrajini, "gdje su ljudi ubijeni jer su se umotali u evropsku zastavu".

Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelensky pozdravio je potez Evropske komisije kao "ispravan korak" za Evropu.

- Naša država mora biti u Evropskoj uniji. Ukrajinci to zaslužuju i zbog svoje obrane evropskih vrijednosti i zbog činjenice da čak i u vremenima punog rata držimo svoju riječ - objavio je na internetu.

Ukrajina je pokrenula svoju kandidaturu za članstvo u Evropskoj uniji u februaru 2022. godine, a službeno je imenovana kandidatom za pridruživanje u junu iste godine. Čelnici 27 država Evropske unije još moraju potpisati preporuke na summitu u decembru.

Von der Leyen je rekla da bi se od Ukrajine i Moldavije trebalo zahtijevati da završe daljnje reforme prije nego što se odredi službeni datum početka te da će najnovije informacije o napretku biti objavljene u martu 2024. godine. Čak i ako Ukrajina započne razgovore, to će i dalje biti tek početak mukotrpnog procesa reformi koji bi mogao trajati godinama, ako ne i desetljećima, prije nego što se pridruži bloku.

Uz pozivanje Ukrajine i Moldavije na napredak, Bruxelles je predložio i da države članice Gruziji daju status kandidata. Bivše sovjetske države Moldavija i Gruzija prijavile su se u isto vrijeme kad i Ukrajina.

Šta je sa zapadnim Balkanom?

Rat u Ukrajini prekinuo je zastoj u nastojanjima Evropske unije da primi nove članice, dok se nastoji odbiti ruski i kineski uticaj. Prvi put, Europska komisija predstavila je izvješće svakoj zemlji koja teži članstvu, odnosno Turskoj, Gruziji, Crnoj Gori, Srbiji, Kosovu, Albaniji, Sjevernoj Makedoniji i Bosni i Hercegovini, te Ukrajini i Moldaviji.

Slovenska ministrica vanjskih poslova Tanja Fajon ustvrdila je kako proširenje na zapadni Balkan i istok nije samo u interesu EU i novih članica, već i geostrateški imperativ. ''Europa će biti još stabilnija, sigurnija i naprednija kada se proširenje završi'', rekla je.

Turska je započela pregovore o pristupanju 2005. godine, ali ova zemlja je u slijepoj ulici. Albanija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija također su zapele u pregovorima, dok se Bosna i Hercegovina tek nada početku pregovora o pristupanju EU.

Otvorena vrata za Bosnu i Hercegovinu

Bosna i Hercegovina nije dobila čvrst pečat odobrenja i nije uspjela dobiti jasnu potporu za razgovore nakon što je u decembru postala kandidat za EU. Komisija je preporučila otvaranje pregovora "kada se postigne potreban stupanj usklađenosti s kriterijima za članstvo".

Ali preporuka u korist Bosne i Hercegovine također se smatra važnim političkim signalom. "Širom otvaramo vrata i pozivamo Bosnu i Hercegovinu, ali da bi prošli kroz ta vrata, aktivnosti moraju biti vidljive", rekla je von der Leyen.

U izvješću o proširenju stoji da je BiH napredovala u pogledu političkih kriterija jer je funkcionalna vlada uspostavljena relativno brzo nakon izbora održanih 2022. godine. Počela je provedba reformi, uključujući jačanje pravne sigurnosti. No, problematičnim se ocjenjuju postupci vlasti entiteta Republika Srpska kojima se podriva ustavni poredak zemlje.

Poruka iz Bruxellesa naišla je na različite reakcije u zemlji, od optimizma do razočaranja. Predsjedateljica Vijeća ministara Borjana Krišto kazala je kako BiH još uvijek ima priliku ubrzano napredovati ka članstvu u EU.

- Ovo je značajan i snažan poticaj za sve nas u institucijama BiH da radimo brže, bolje i više na ispunjavanju svih kriterija i prioriteta - kazala je Krišto. Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić izjavio je: ''Sada je sve na nama!''

- Očekivali smo bezuslovnu preporuku za otvaranje pregovora i zeleno svjetlo da, bez obzira na sve neizvjesnosti oko budućnosti EU i proširenja, krenemo u pravi posao organizacije i vođenja pregovora - rekao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

Slovenski član Komisije, povjerenik za upravljanje kriznim situacijama Janez Lenarčič, rekao je da je BiH od dobivanja statusa kandidata prošle godine pokazala ''najveće ubrzanje do sada u procesu reformi''.

Uvjeren je da zemlja uskoro može dostići potrebni nivo usklađenosti s ključnim prioritetima potrebnim za početak pregovora, o čemu će Komisija odluku donijeti u martu sljedeće godine.

Sjeverna Makedonija će "ubrzati korak s reformama vezanim uz EU"

Povjerenik za susjedstvo i proširenje Olivér Várhelyi pozvao je u srijedu Sjevernu Makedoniju da ubrza ''tempo reformi povezanih s EU-om'' sada kada je ''proces pregovora o pristupanju započeo''. Prema povjereniku Várhelyiju, neke izmjene kaznenog zakona izazvale su zabrinutost da utječu na brojne slučajeve korupcije na visokom nivou.

- Jačanje povjerenja u pravosuđe i borba protiv korupcije, uključujući čvrste istrage, kazneni progon i pravomoćne presude u slučajevima korupcije na visokom nivou, od ključne su važnosti - rekao je Várhelyi. Što se tiče procesa screeninga, povjerenik je rekao da su vlasti u zemlji pokazale visok stepen predanosti u njegovoj realizaciji, također kada je riječ o relevantnim ustavnim promjenama.

Kada je u pitanju odnos Bugarske sa Sjevernom Makedonijom, bugarski premijer Nikolai Denkov rekao je tokom samita Evropske političke zajednice u Granadi u oktobru da se njihovo stajalište neće promijeniti.

Dodao je da će Sjevernoj Makedoniji otvoriti vrata ako revidiraju svoj Ustav, referirajući se pri tome na inzistiranje Bugarske na uključivanje prava bugarske manjine u Ustav Sjeverne Makedonije kao preduslovu za ukidanje veta na početak pregovora o pristupanju EU sa Skopljem.

Beograd izvršio ustavne izmjene

Várhelyi je istaknuo da je Srbija provela ustavne amandmane za neovisnost pravosuđa, medijske zakone i ispunila još nekoliko uslova. Kazao je i da je Srbija napredovala u usklađivanju svoje vanjske politike s EU-om, ali da izostanak sankcija Rusiji ostaje razlog za zabrinutost. Dodao je da su Beograd i Priština pozvani na konstruktivniji angažman u dijalogu i provedbu dogovorenih sporazuma.

- Za našu demokraciju je važno da vidimo napredak svuda, u medijskoj sferi, a posebno kada je riječ o Kosovu. U izvještaju nema ništa neočekivano, ne treba očekivati ​​revolucionarne promjene, važno je da idemo evropskim putem, a da pritom čuvamo naše nacionalne interese - rekao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

Albanija se uspješno kreće prema integraciji u EU

Ursula von der Leyen, prije summita Berlinskog procesa u listopadu, rekla je da se Albanija uspješno kreće prema integraciji u Evropsku uniju. Predsjednica Komisije dotaknula se i privrednog razvoja zemlje.

- Već smo postavili dobre temelje s našim 30 milijardi eura vrijednim ekonomskim i investicijskim planom. Pola plana, 16 milijardi eura, zapravo je već raspoređeno - rekla je govoreći o ekonomijama zapadnog Balkana i jedinstvenog europskog tržišta koja su još uvijek predaleko.

- Ekonomije zapadnog Balkana čine 35 posto prosjeka EU - dodala je ona.

Šta očekivati?

Zaključno s naporima oko članstva Ukrajine, kao i ostalih zemalja koje se nadaju pridruženju, preostaje dublja rasprava o tome kako učiniti EU upravljivom ako dostigne 30 ili više članica.

Zemlje poput Nizozemske inzistiraju na tome da na putu do članstva ne može biti prečaca. Mađarska, najbliži saveznik Rusije u EU, optužuje Kijev za ograničavanje prava etničkih Mađara.

Dopuštanje ulaska u ratom razorenu naciju s više od 40 miliona ljudi značilo bi veliku promjenu i ogromne troškove za blok i pretvorit će neke zemlje, koje trenutno primaju sredstva EU-a, u neto uplatitelje.

Rumunija, na primjer, želi da se Moldavija i Ukrajina brzo pridruže EU, ali to ne znači "od danas do sutra", rekao je predsjednik Klaus Iohannis.

- Znamo da ovi pristupni pregovori traju godinama, znamo iz vlastitog iskustva i dobro vidimo da za neke države zapadnog Balkana već traju dugo. Očito želimo da pregovori počnu brzo. To ne znači pristup, to znači pregovore i pripremu za pristup - rekao je Iohannis.

Istovremeno, dodao je kako se u potpunosti slaže s tim da Unija zauzvrat mora napraviti neke promjene.

- Ne samo da kandidati moraju biti spremni za pristupanje, nego se za pristupanje dodatno moraju pripremiti i zemlje koje su već u Evropskoj uniji. Potrebno je unaprijediti procedure, poboljšati neke pregovaračke procedure itd. Dakle, posla ima na obje strane - dodao je Iohannis.

(Vijesti.ba / FENA)