0°C
Mostar 4°C
Tuzla 3°C
Banja Luka 4°C
Bihać 1°C

11.02.2024 / 11:35 Svijet - Teheran

Iran obilježava 45. godišnjicu Islamske revolucije dok tenzije vladaju Bliskim istokom

Iran obilježava 45. godišnjicu Islamske revolucije dok tenzije vladaju Bliskim istokom
Foto: IRNA

Iran je u nedjelju obilježio 45. godišnjicu Islamske revolucije 1979. godine usred tenzija koje su zahvatile širi Bliski istok zbog rata u Pojasu Gaze između Izraela i Hamasa, kojeg SAD i Evropska unija smatraju terorističkom organizacijom.

Hiljade Iranaca marširalo je glavnim ulicama i trgovima ukrašenim zastavama, balonima i transparentima sa revolucionarnim i vjerskim sloganima.

U Teheranu su okupljeni mahali iranskim zastavama, skandirala i nosila plakate na kojima su ispisane poruke "Smrt Americi" i "Smrt Izraelu", uobičajene na provladinim skupovima. Neki su spalili zastave SAD i Izraela, što je također uobičajena praksa na takvim skupovima.

U većim gradovima širom zemlje bilo je snažno osiguranje.

Godišnjica kraja Islamske revolucije je obilježena mjesec dana nakon smrtonosnog napada takozvane "Islamske države" u gradu Kermanu u kojem je poginulo najmanje 95 ljudi tokom komemoracije istaknutom iranskom generalu Kasemu Sulejmaniju koga su SAD ubile u napadu dronom 2020.

Teheran je pokušao da okrivi SAD i Izrael za napad dok se izraelska ofanziva u Pojasu Gaze nastavlja. Iran je izveo raketne napade na Irak i Siriju, zatim je udario na navodne mete antiiranske sunitske militantne grupe Džaiš al adl u nuklearno naoružanom Pakistanu, koji je odgovorio udarima na Iran, dodatno podižući tenzije u regionu zapaljenom ratom Izraela i Hamasa.

Ranije u januaru u napadu dronom ubijena su tri američka vojnika u Jordanu, za šta je preuzeo odgovornost Islamski otpor, iračka grupa koju podržava Iran. SAD su saopćile da smatraju Teheran odgovornima, a Iran je zaprijetio da će "odlučno odgovoriti" na svaki američki napad na Islamsku Republiku.

Islamska revolucija počela je raširenim nemirima u Iranu zbog vladavine šaha Mohameda Reze Pahlavija. Šah koji je bolovao od raka za šta se nije znalo, pobjegao je iz zemlje u januaru 1979. Ajatolah Ruhollah Homeini se tada vratio iz egzila, a vlada je pala 11. februara 1979, nakon višednevnih masovnih demonstracija i sukoba između demonstranata i sigurnosnih snaga.

(Vijesti.ba)

Izdvajamo