19°C
Mostar 21°C
Tuzla 21°C
Banja Luka 23°C
Bihać 20°C

19.04.2024 / 12:45 Politika - Denis Zvizdić

Schmidtov zakon stupa na snagu, ako možete promjeniti koaliciju - bujrum

Schmidtov zakon stupa na snagu, ako možete promjeniti koaliciju - bujrum
Foto: FENA

Potpuno je jasno da zaključci Narodne skupštine RS na osnovu kojih je sazvana jučerašnja sjednica nemaju opću pravnu normu, pa samim tim, ni obavezujući karakter - poručio je zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denis Zvizdić.

On je naveo da su skoro svi dostavljeni zaključci iz NSRS neustavni, nezakoniti i neprovodivi.

Prvo, kako je istakao, odluke visokog predstavnika se objavljuju u Službenom glasniku BiH i dio su pravnog poretka BiH od njihovog stupanja na snagu. Zadnja odluka visokog predstavnika kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona i ispravka te odluke objavljeni su 5. aprila 2024.godine u Službenom glasniku BiH i s obzirom da je navedeno da zakon stupa na snagu prvog dana od dana objave u Službenom glasniku, jasno je da je taj zakon, na isti način kao i svi drugi zakoni u BiH, pravno obavezujući za sve subjekte na koje se zakon odnosi.

Bilo je više pokušaja da se ospori valjanost odluka visokog predstavnika, ali Ustavni sud BiH je u više odluka potvrdio da su zakoni koje donosi visoki predstavnik punovažni i valjani i da su iste pravne snage kao i zakoni koje donosi Parlamentarna skupština BiH.

-S tim u vezi nema ustavno-pravnog utemeljenja da se odluke visokog predstavnika Christiana Schmidta proglašavaju nedozvoljenim ili ništavnim ili da se zabrani organima BiH primjena tih odluka, niti da se Službenom glasniku BiH daje bilo kakav nalog da ne objavljuje odluke visokog predstavnika. Štaviše, ako direktor Službenog glasnika BiH odbije objaviti odluku visokog predstavnika može biti i krivično odgovoran - upozorava Zvizdić.

Također, podsjeća on, PSBiH je u više navrata pokušala donijeti Izborni zakon BiH u dijelu koji se tiče izbornog integriteta ili reforme Centralne izborne komisije, ali nije bilo političke volje, niti političkog kocenzusa po tom pitanju jer se insistiralo da se uz tehničke izmjene usvoje i političke izmjene koje nije moguće usvojiti bez promjene Ustava BiH.

Ono što Parlamentarna skupština može uraditi, navodi Zvizdić, jeste da do danas, 19. aprila usvoji samo one izmjene Izbornog zakona kako je to precizirano u već važećem Schmidtovom zakonu, a to su članovi od 76 do 81, od 84 do 105 i članovi 111 i 112 koji se tiču obaveza o izjavama o imovinskom stanju, bankovnim računima građana, transakcijama i medijskom oglašavanju. To je dakle rok koji ističe sutra i potpuno je jasno, kako ističe, da on ne može biti ispoštovan.

-Ono što se traži od BiH u ovoj fazi evropskih integracija je implementacja prvog od 14 prioriteta Mišljenja Evropske komisije koji glasi: 'Osigurati da se izbori provode u skladu sa evropskim standardima tako što će se provesti relevantne preporuke OSCE/ODIHR-a, Venecijanske komisije i osigurati transparentnost finansiranja političkih stranaka'. I to je upravo ono što je visoki predstavnik uradio nametanjem Izbornog zakona i ako njegov Izborni zakon u potpunosti stupi na snagu, time ćemo u cjelosti implementirati još jedan od 14 prioriteta na evropskom putu - podvlači Zvizdić.

U vezi sa prijedlogom da se usvoji deklaracija o teritorijalnom integritetu BIH, riječ je o ciljano nedostatnoj i antiustavnoj ideji jer se namjerno izbjegavaju prerogativi koje Ustav BiH daje isključivo državi BiH, a to nije samo teritorijalni integritet već i suverenitet, politička neovisnost i međunarodno-pravni subjektivitet.

-U članu 1. Ustava BiH jasno piše da će Republika Bosna i Hercegovina, čije će ime od sada biti Bosna i Hercegovina, nastaviti svoje pravno postojanje - riječ je, dakle, o državnom kontinuitetu - po međunarodnom pravu kao država sa unutrašnjom modificiranom strukturom i sa postojećim međunarodno priznatim granicama. Prema tome, sve je propisano Ustavom kao najvišim pravnim aktom i nema potrebe za deklaracijama o teritorijalnom integritetu - ocijenio je Zvizdić.

U vezi sa zaključkom koji se poziva na blokadu u odlučivanju u institucijama BiH, tu blokadu, kako navodi, smo imali i u ranijem periodu. Takvo ponašanje je potpuno suprotno Poslovniku oba Doma parlamenta BiH gdje piše da zastupnici i delegati imaju obavezu da učestvuju u radu domova. Isto važi za članove Vijeća ministara BiH i rukovodioce svih drugih institucija.

-Ako se to ipak dogodi, zatražit ćemo da se donese akt kojim se obustavlja isplata plata onima koji blokiraju integracije BiH - upozorio je.

Što se tiče buduće saradnje političkih stranaka iz RS sa političkim strankama iz Federacije BiH i najave da bi moglo doći do promjene sastava koalicije, Zvizdić kaže da je to politička odluka koju u ovom trenutku ne bi komentarisa, ali smatra da je izrečena kao vid ucjene i pritiska, posebno na stranke Trojke.

-Tako da je naša poruka da griješi svako ko misli da ste sa ovom idejom bilo koga prepali ili da ćete se ovom ucjenom bilo šta postići. Narodnim rječnikom kazano – ako možete promijeniti kolaciju, bujrum – uradite to – ali trebate znati da će svaka akcija ovakve vrste imati i adekvatnu reakciju o kojoj očito pokretači ove ideje nisu dovoljno promislili. Mi smo spremni ostati u ovoj koaliciji samo pod uvjetom da se nastavi raditi na napretku i integracijama BiH. U protivnom, sastav koalicije treba mijenjati, a ko će u njoj ostati, a ko će biti zamijenjen, to će vrijeme pokazati - poruka je Zvizdića.

U vezi sa idejom da NSRS donese svoj izborni zakon koji će derogirati državni zakon, on naglašava da će to svakako biti predmet za ocjenu ustavnosti i skoro sigurno biti proglašeno neustavnim. Zvizdić najavljuje da će sasvim sigurno iskoristiti ustavno pravo i biti jedan od podnosilaca zahtjeva za ocjenu ustavnosti. To može, kako je napomenuo, uraditi i OHR.

-Naglašavam da oni koji potpišu i objave takav zakon rizikuju da budu krivično gonjeni - upozorio je Zvizdić.

Na kraju navodi zaključak koji kaže da je bh. entitet RS opredijeljena za potpuno poštivanje i dosljedno primjenjivanje međunarodnog prava i Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji je deklarativnog karaktera i u potpunoj suprotnosti sa načinom na koji u praksi djeluju institucije i dužnosnici u bh. entitetu RS.

- Jer, ako ste istinski opredijeljeni za poštivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma, onda se postavlja logično pitanje: zašto ne priznajete NATO kao dio Aneksa 1, zašto se ne priznajete legitimitet i legalitet Ureda visokog predstavnika kao dio Aneksa 10, zašto se kroz akte zastrašivanja, napada i grube diskriminacije u pogledu zapošljavanja i upotrebe bosanskog jezika i dalje opstruira povratak i ostanak izbjeglih i raseljenih lica koji su dio Aneksa 7, zašto se ne formiraju javne korporacije koje su dio Aneksa 9, zašto se ne poštuje suverenitet i teritorijalni integritet BIH kao dio Aneksa 4 i zašto se, u konačnici, ne poštuje petnaest konvencija o ljudskim pravima koje imaju snagu ustavne norme, kao što je npr. Konvencija o kažnjavanju i sprečavanju zločina genocida ili Ženevska konvencija o zaštiti žrtava rata. Dakle, Dejtonski sporazum se mora poštovati integralno, a ne nikako selektivno - naglasio je Zvizdić.

Napominje da je BiH dovoljno velika i široka za sve narode i građane koji žive u njoj. Svi znamo, kaže, da entiteti nisu države ni po međunarodnom ni po domaćem pravu. To su samo administrativno-teritorijalne jedinice u sastavu cjelovite i suverene Bosne i Hercegovine. Zbog toga, ako bi se krenulo sa konkretnom pravno-operativnom implementacijom zaključaka NSRS, onda neće biti ugrožena Bosna i Hercegovina kao međunarodno priznata i suverena država, biće ugroženi entiteti, jer je svima jasno da bh. entiteti Republika Srpska i Federacija BiH svoj subjektivitet i legitimitet crpe isključivo zato što su kao takvi priznati u Ustavu BiH. Ako se naruši ustavni poredak, bh. entiteti prestaju da postoje i to je jedina pravna istina koju je potrebno reći u ovom trenutku, istakao je.

Zvizdić poziva političke predstavnike iz entiteta RS da odustanu od ovakvih i sličnih protivustavnih i avanturističkih radnji, poziva sve da se vrate evropskom putu BiH i da se prestane s političkim prepucavanjima od kojih niko nema koristi, te da se posvete očuvanju mira, razvoju ekonomije i boljeg životnog standarda za sve ljude u BiH.

(Vijesit.ba/FENA)

Izdvajamo