20°C
Mostar 24°C
Tuzla 21°C
Banja Luka 24°C
Bihać 20°C

22.04.2024 / 08:26 Kultura - Dr. Jasmin Hodžić

Dževad Jahić, utemeljitelj i bedem u očuvanju i razvoju savremene lingvističke bosnistike

Dževad Jahić, utemeljitelj i bedem u očuvanju i razvoju savremene lingvističke bosnistike
Foto: Arhiv

Dževad Jahić, bosanskohercegovački lingvist, pjesnik i akademik, preminuo je jučer u 77. godini života.

Direktor Instituta za jezik dr. Jasmin Hodžić nakon smrti Dževada Jahića dao je izjavu koju prenosimo.

"Poznat po svom autorskom višetomnom rječniku bosanskog jezika (2010 – 2024), ali i ranije kao koautor prve gramatike bosanskog jezika univerzitetskog tipa (Jahić–Halilović–Palić, 2000), ili naročito kao profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu i drugim našim fakultetima gdje se izučava bosanski jezik, bio je jedan od utemeljitelja savremene lingvističke bosnistike i veliki bedem u njenom kasnijem očuvanju i razvoju.

Uz njega i preko njega su se razvili i stasali mnogi noviji mladi lingvisti i filolozi u bosnistici.

Među prvima je, već u Jugoslaviji, pisao o bosanskom jeziku, već od 1982., pa preko 1985. i 1987., sve do početka devedesetih, kada izlaze iz štampe njegove knjige „Jezik, nacija i nacionalizam“ (Dževad Jahić, 1990) i „Jezik bosanskih muslimana“ (Dževad Jahić, 1991).

Naročito su značajni njegovi radovi “Tretiranje jezika u vezi sa nacionalnim konstituisanjem Muslimana” (1985), te “Uloga ‘bosanskog jezika' u procesima srpskohrvaske standardizacije” (1987), dok već od 1982. godine piše o potrebi afirmacije “različitih kulturnih i dijalekatskih zona”, kritikujući Novosadski dogovor i misleći na Bosnu i bosanski jezik, što će otvoriti vrata kasnijoj potpunijoj afirmaciji savremene lingvisitičke bosnistike koja će zvanično započeti već ranije, dokumentom „Književni jezik i književnojezička politika u Bosni i Hercegovini“, iz 1971. godine, da bi već 1972. u Sarajevu bio osnovan Institut za jezik.

U sarajevskom Institutu za jezik Dževad Jahić je počeo raditi kao asistent pripravnik već 1. decembra 1973. godine, da bi prešao na Filozofski fakultet u Sarajevu 31. januara 1975.

Do posljednjih dana svoga života bio je aktivan istraživač, uvijek prisutupačan i otvoren za saradnju. Bez profesorske uobraženosti ili sujete, nastupao je uvijek prvo kao čovjek, pa tek onda kao filolog, ne propuštajući da pohvali i podrži mlađe istraživače, ili da ih, s roditeljskim pristupom, pažljivo i konstruktivno kritikuje onda kada je potrebno.

Svoju pristupačnost pokazivao je i aktivnim društvenim djelovanjem, ispunjavajući, osim istraživačke i nastavne, i treću misiju univerzitetskog profesora – da bude aktivna podrška širem razvoju društva i društvene zajednice kojoj pripada.

Hvala Vam, Profesore!"

Dr. Jasmin Hodžić, direktor Instituta za jezik UNSA

 


(Vijesti.ba)

Izdvajamo