19°C
Mostar 21°C
Tuzla 21°C
Banja Luka 23°C
Bihać 20°C

23.04.2024 / 08:31 Svijet - Netzah Yehuda

Moguće sankcije izraelskim vojnim jedinicama zbog kršenja ljudskih prava

Moguće sankcije izraelskim vojnim jedinicama zbog kršenja ljudskih prava
Foto: The Times of Israel

Washington ozbiljno razmatra mogućnost uvođenja sankcija nekolicini članova izraelskih vojnih jedinica optuženih za kršenje ljudskih prava na području Zapadne obale.

Bio bi to još jedan potez bez presedana koji bi dokazao do koje su se mjere zakomplicirali odnosi ključnih strateških saveznika, tvrde dobro upućeni izvori za američki NYT (New York Times)

Između ostalog, radi se o jedinici Netzah Yehuda, koju čine ultraortodoksni Židovi, čija religijska uvjerenja zahtijevaju da se muškarci u vojnoj službi odvajaju od žena (u Izraelu vojni rok služe i žene), zbog čega su im se tokom godina počeli priključivati i drugi radikalni nacionalisti, pa je cijela postrojba počela sloviti kao jedna od brutalnijih u Izraelu.

Brojne udruge za zaštitu ljudskih prava već godinama izraelskoj vladi šalju dopise s upozorenjem o angažmanu dotičnog vojnog ogranka, ali na njihove javne apele vlastodršci u Tel Avivu zasad se ne obaziru.

Posljednje je upozorenje, navodno, Benjaminu Netanyahuu poslala Bidenova administracija, zato što je u sklopu antiterorističkih operacija na Zapadnoj obali došlo do drastičnog porasta nasilja. Prema nekim procjenama, od početka rata u Gazi ondje je smrtno stradalo više od 500 Palestinaca. Zbog posljednjeg vala izraelskog raketiranja tog područja, u kojem je ubijeno najmanje 10 civila, ovoga je vikenda na Zapadnoj obali organiziran opći štrajk.

SAD razmatra mogućnost pozivanja na tzv. Zakon Leahy iz 1997., koji stranim vojnim jedinicama optuženima za kršenje ljudskih prava onemogućuje primanje američke logističke, financijske i ostalih vidova pomoći.

Konteksta radi, ova je vijest obznanjena samo nekoliko dana nakon što je američki Kongres usvojio pakete pomoći za međunarodnu pomoć, u kojima je i bilo 26 milijardi dolara namijenjenih Izraelu. U slučaju da se sankcije uistinu i uvedu, dovodi se u pitanje mogućnost primanja pomoći, što je razbjesnilo izraelsku vladu.

Premijer Netanyahu informaciju je, navodno, ocijenio kao "vrhunac apsurda i novo dno Bidenove administracije", nakon čega nije kasnio časa da na društvenim mrežama najavi kako će u slučaju takvog razvoja situacije i sam biti primoran poduzeti oštrije mjere protiv Washingtona.

Američki šef diplomatije Antony Blinken i izraelski ministar odbrane Yoav Gallant ovoga su vikenda nakon telefonskog sastanka zaključili kako sljedeće poteze moraju donositi vrlo pažljivo jer njihov svaki korak pomno ne prate samo njihovi strateški saveznici nego i, još pomnije, njihovi (zajednički) neprijatelji.

Uvođenju sankcija protivi se i Benny Gantz, centristički član Netanyahuova ratnog kabineta koji je nekoć bio na čelu vojske. On, naime, smatra da bi američko uvođenje sankcija izraelskim vojnim zvaničnicima bilo opasan presedan kojim bi se nepovratno zagadili bilateralni odnosi ključnih strateških partnera.

Američko-izraelski odnosi trenutno su vrlo komplicirani. Iako je Biden prošloga mjeseca formalno prešao Rubikon te je, ponukan raketiranjem humanitarnog konvoja u kojem je smrtno stradalo sedmero stranih volontera, osudio izraelsku vladu, prošloga je vikenda bio primoran Tel Avivu ponovo priskočiti u pomoć, nakon što je više od 300 iranskih raketa preplavilo izraelsko nebo, prenosi Jutarnji.

Bio je to prvi put da je iranska raketa ušla u teritorij Izraela, čime se prešla još jedna crvena crta na Bliskom istoku, regiji u kojoj Bidenova administracija punih šest mjeseci očajnički i pod svaku cijenu pokušava spriječiti nepotrebne dodatne eskalacije sukoba.

Oštro osudivši iranski napad i ponudivši logističku i obavještajnu podršku u sanaciji iranskoga napada, Biden je opet privremeno stao uz bok Netanyahuovoj vladi. Međutim, čim se ispostavilo da je preko 99 posto raketa uspješno presretnuto, dobrim dijelom zahvaljujući izraelskoj sofisticiranoj proturaketnoj odbrani i pravovremenim obavještajnim podacima, Biden je jasno dao do znanja kako se nipošto ne planira sam obračunati s Teheranom, čime je izraelskoj vladi osjetno smanjio manevarski prostor pri planiranju odmazde.

NYT piše kako je Netanyahuova vlada prvotno imala bitno ambicioznije planove napada iranskog teritorija, no da je pod pritiskom Bijele kuće bila primorana bitno ublažiti odmazdu. Izrael je, navodno, prvotno planirao raketirati nekoliko vojnih kompleksa Islamske Republike, među ostalima i onog u neposrednoj blizini iranske prijestolnice, na što bi režim u Teheranu bio primoran (ponovo) reagirati.

Netanyahu se, pod diplomatskim pritiskom Bidena, Sunaka i Scholtza, ipak odlučio za ograničeniji i kontroliraniji napad kojim je najljućem neprijatelju uspješno demonstrirao sofisticiranost svoje vojne opreme, ali se, barem zasad, lopta uspješno spustila na zemlju.

(Vijesti.ba)

Izdvajamo