7°C
Mostar 12°C
Tuzla 11°C
Banja Luka 11°C
Bihać 8°C

23.04.2024 / 12:07 BiH - Sankt Peterburg

Dodik iz Rusije najavio 'mirni razlaz' i dramu u BiH nakon 2. maja

Dodik iz Rusije najavio 'mirni razlaz' i dramu u BiH nakon 2. maja
Foto: Arhiva

Predsjednik RS i lider SNSD-a Milorad Dodik boravi u Sankt Peterburg gdje će prisustvovati Međunarodnom bezbjednosnom forumu.

Dodik se danas sastao sa sekretarom Vijeća sigurnosti Ruske Federacije Nikolajom Patruševom.

- Zahvalni smo zbog vaše odluke o Danu žalosti zbog žrtava terorističkog napada u Moskvi. Vaši odlično lični odnosi sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom dobro vode odličnom odnosima RSi Ruske Federacije, rekao je Patrušev.

Smatra da je otvaranje konzulata u Banjaluci biti dodatni korak u razvijanju odnosa.

- Znamo i da trpite velike pritiske zbog dobrih odnosa sa nama, istakao je Patrušev.

Foto: ATV

Milorad Dodik se zahvalio se srdačnom prijemu.

- U pravu ste, trpimo velike pritiske, ali ostajemo predani dobrim odnosima sa Rusijom, poručio je Dodik.

Predsjednik bh. entiteta RS Milorad Dodik rekao je za RTRS da srpski narod nikada neće pristati na narativ političkog Sarajeva i dijela međunarodne zajednice o navodnom genocidu u Srebrenici.

Dodik je iz Sankt Peterburga rekao da je guranjem rezolucije o Srebrenici u Generalnu skupštinu UN, guranje BiH ka mirnom razlazu.

- Gnusna je laž da će rezolucija pospiješiti pomirenje. To je izmišljotina koja pokazuje propagandnu namjeru i ništa drugo. Mi samo tražimo da se poštuje slovo Dejtona i slovo Ustava - kaže Dodik.

Istakao je da Srpska ne želi da prihvati njihovo stalno kršenje propisa.

- Situacija će se dramatično promijeniti poslije 2. maja. Htjeli mi to ili ne. U našim međusobnim odnosima to će biti Kineski zid. Mi ne želimo da sa Bošnjacima dijelimo vazduh, a kamoli druge vrijednosti. Da vi čitavom jednom narodu gurate etiketu genocidnog naroda, a svjesni ste da to nije postojalo, tačnije da se to tako nije desilo - naveo je Dodik.

Podsjetimo, generalni sekretar ruskog Vijeća sigurnosti pozicija je ekvivalentna poziciji američkog savjetniku za nacionalnu sigurnost - važna i utjecajna pozicija.

Nikolaj Patrušev je bliski Putinov suradnik još iz vremena kada su obojica radili u KGB-u u Sankt Peterburgu, odnosno tadašnjem Lenjingradu.

Riječ je o čovjeku koji je 1999. godine naslijedio Vladimira Putina na čelu ruske obavještajne službe i na toj funkciji ostao je tokom dva Putinova predsjednička mandata.

Na mjestu šefa Federalne službe sigurnosti bio je skoro devet godina, što je duže nego bilo koji drugi rukovodilac FSB, pa čak i KGB-a još od vremena Jurija Andropova, koji je na čelu sovjetske obavještajne službe bio 15 godina, od 1967. godine do 1982. godine.

Podnio je ostavku poslije inauguracije predsjednika Dmitrija Medvedeva (2008. godine), a na tom mjestu zamijenio ga je Aleksandar Bortnikov, aktuelni šef FSB. Od maja 2008. godine Petrušev je sekretar Vijeća sigurnosti Ruske Federacije. Osim toga, on ima čin generala armije i zvanje Heroja Ruske Federacije.

Rođen je u Lenjingradu, današnjem Sankt Peterburgu, 1951. godine. Njegov otac Platon bio je oficir ruske mornarice, a majka Antonina je po obrazovanju bila hemičar, mada je radila kao medicinska sestra, tokom sovjetsko-finskog rata i blokade Lenjingrada.

Nikolaj Patrušev je završio fakultet brodogradnje u Lenjingradu i Višu školu KGB-a, a danas je još i doktor pravnih nauka. Njegova biografija je toliko bogata da je teško nabrojati sve funkcije koje je obavljao - bio je ministar sigurnosti Republike Karelije, radio je i u predsjedničkoj administraciji u Jeljcinovo doba, bio je zamjenik direktora FSB-a, šef Operativnog štaba kontraterorističke operacije na Sjevernom Kavkazu itd.

Za njega kažu da je čovjek od povjerenja Vladimira Putina i njegov blizak drug, da je "alfa i omega" ruske sigurnosne službe, da je čovjek koji "sve tajne zna".

Na Međunarodnom bezbjednosnom forumu, učestvuju lideri i zvaničnici iz više od 120 zemalja kojima će se putem video linka obratiti i ruski predsjednik Vladimir Putin.

U delegaciji RS je i ministar za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Željko Budimir.

(Vijesti.ba)

Izdvajamo