Gdje slike i priče ne nestaju: MC Srebrenica stameni čuvar istine

U zadnjih nekoliko godine Memorijalni centar posjeti preko 150 hiljada ljudi godišnje.

Almasa Salihović je kao PR Memorijalnog centra Srebrenica zaposlena od januara 2021. godine.

Pojašnjava kako je u posljednjih pet godina MC Srebrenica krenuo nekim novim putem, odnosno onim putem kojim je i trebao da krene od svog samog početka.

„Naravno nisu bile takve prilike da se moglo nešto učiniti a nije. Zato mi se čini da je sve došlo u pravo vrijeme, a naravno i pod pravim menadžmentom i to moram da naglasim. MC Srebrenica je dolaskom dr. Emira Suljagića za direktora, jednostavno se preporodio. Krenulo se u nove projekte, zahvaljujućim novim donatorima moglo se da krene u te projekte, mogli smo da dovedemo nove mladih ljudi što smo uradili u protekle tri godine. MC Srebrenica danas zaista broji veliki broj zaposlenih mladih uposlenika, to su ljudi koji su većinom upravo iz okoline (Srebrenice) koji žele ovdje da ostanu i rade ovdje i na to smo naručito ponosni. Krenulo se i u bilježenje videosvjedočanstva preživjelih genocida u Srebrenici, zahvaljujući čemu imamo preko 600 snimljenih svjedočanstava u našoj arhivi u okviru projekta usmene historije.

Krenulo se u prikupljanje predmeta, artefakata koji su pripadali žrtvama genocida, a koji su sačuvali članovi porodica. Ili smo jednostavno išili rutom marša smrti, gdje smo prikupljali predmete. To je činio kolega Azir Osmanović koji je bio šef tog tima odnosno tima za posjete, sve što je vezano za arhiv prolazi kroz njegove ruke i njegovog tima. To su naši najbitniji projekti“, naglasila je ona.

Osvrnula si i na druge važne projekte za funkcionisanje MC Srebrenica.

„Svakako se krenulo i prema obrazovanom sistemu BiH, nažalost samo prema FBiH, zato što javnost i političko vodstvo RS negiraju genocid u Srebrenici. I svjesni smo da je taj plan i program, to jeste dodatak planu i programu, ne bih prošao na ovom nivou. Zahvaljujući projektu „Istina, dijalog, budućnost“ mnoge su publikacije objavljene, taj projekat samo nedavno zatvorili i prezentirali njegove rezultate. Mnogi su rezultati i od „Odbora za dijalog“, „Međureligijskog odbora“, preko pedeset potpisanih dijaloga sa raznim institucijama što u zemlji što u inostranstvu. Najčešće u inozemstvu su univerziteti i memorijali koji su posvećeni žrtvama holokausta, mnoge su sradanje ostvarene u tom smislu“, dodala je ona.

Također je naglasila i važnost privremenih i stalnih postavki u MC Srebrenici u protekle dvije godine.

„Otvorili smo dvije takve a to su „Životi iza polja smrti“ kombinacije svjedočanstva i izloženih predmeta koji su pripadali žrtvama. Zatim tu je jedna od najvećih izložbi „Koracima onih koji nisu prešli“ a koja je posvećena onima koji nisu došli ovdje ( bazu UN-a u Potočarima tj. Lokaciju MC Srebrenica op.a) da bi tražili spas 995 godine. Nego su pokušali do slobodne teritorije doći putem šume, putem koji je dugačak više od 100 kilometara. I ta jedna ogromna izložba je posvećena upravo njima i njihovom putu. Nažalost većina njih nije preživjela, manje od šest hiljada je preživjelo od njih 12-15 hiljada koji su krenuli preko na taj put spasa“, istaknula je Salihović,

Podvukla je i važnost izložbe koja je otvorena u središtu UN-a u New Yorku.

„Mnogo je toga još što se dešava u MC Srebrenica od priprema različitih izložbi koje odlaze iz MC prema vani. Pokušavamo uključiti one općine, gradove iz BiH ali i izvan nje, koji pokušavaju dati svoj doprinos memorijalizacija, pa i na ovaj način kada posuđujemo naše manje izložbe, da budu putujuće i govore o genocidu u Srebrenici. Imali smo takvih nekoliko u našoj zemlji u toku prošle godine, ove godine smo imali u Crnoj Gori. Sada ćemo imati i jednu u središtu UN-a u New Yorku. Pokušavamo da se otvorimo svijetu i to smo učinili u prethodne četiri godine“, poručila je Almasa.

Dodala je i kako se u zadnjem periodu vratilo povjerenje u MC Srebrenica.

„Centar postoji već 20. godina, i funkcioniralo je u tom periodu. Međutim zadnjih godinom je dolazilo do nekih novih rekonstrukcija, danas ono što vidite je zaista veoma značajno u odnosu na prethodni šest godina. Kada smo imali zaista loše stanje, obnovili smo krov i fasadu, najbitnije zgrade koje imamo a to je bivša fabrika akumulatora. Koja je ovdje trenutno najbitniji objekt, i naš izložbeni prostor“, kazala je Almasa za Vijesti.ba.

Otkrila je i važnost saradnje sa drugim memorijalima holokausta u Evropi.

„Mi smo uspjeli da ostvarimo saradnju sa Mauthausen memorijalom u Austriji, Buchenwald u Njemačkoj, Shoah fondacija u SAD su neke od njih. Pokušavamo naravno i da pristupimo ostalim institucijama koje su veoma bitne što se tiče memorijalizacije i istraživanja zločina genocida, čovječnosti i holokausta. I ovo je samo početak, ali ovo su najbitnije saradnje i sa njima smo imali razmjene dobrih praksi. Što je nama zaista važno, jer cilj je da imamo memorijal sa uposlenicima koji će biti eksperti u svom domenu. Kako bismo razvili ovu instituciji i digli je na nivo koji zaista zaslužuje kao memorijal.

Različite institucije poput različitih fakulteta, što u našoj zemlji što u inozemstvu, sa njima nam je cilj da ostvarimo različite saradnje, i na dobrom smo putu. Pomenula sam da smo potpisali već preko pedeset memoranduma o saradnji nekada su tu NVO, Univerziteti ili neke malo veće organizacije. I svi oni koji žele da sarađuju sa MC Srebrenicom i da mi damo svoj doprinos tim organizacijama, mi smo zaista otvoreni za tu sradnju“, naglasila je ona.

MC Srebrenica je prošle godine imao preko 120.000 posjetilaca na godišnjem nivou, razlog toga je je veći omjer domaćih posjetilaca upravo zbog organizovanih školskih posjeta.

Almasa je dodala da nažalost posjete dolaze samo iz FBiH, to jeste iz kantona čija ministarstva šalju djecu. Riječ je o osnovcima 9. razreda i svim razredima srednjih škola.

„Imamo dosta i organizovanih inostranih posjeta, najčešće su to studenti iz Italije i Njemačke, dolaze nam sada ponovo sada iz Šapnije. Uvijek imamo nekoliko tih organizaija posredstvom čijih programa koje za obavezu imaju da dođu u MC Srebrenica. Tako da imamo mnogo obrazovanih ljudi, studenata, koji dolaze imaju mnogo pitanja. I to je najvažnije da ljudi odavde odlaze sa onim informacijama koje su im i potrebne. I ovo je jedino mjesto koje im može pružiti sve potrebne informacije koje su vezane za činjenice o genocidu u Srebrenici“, podvukla je ona.

Srce Memorijalnog centra u Srebrenici čine uposlenici od kojih su neki i sami preživjeli genocid u julu '95.

Almasa je za Vijesti.ba poručila da „mi uvijek kažemo da našu priču, ne može niko ispričati do mi sami.“

„I činjenica jeste da je 90% uposlenih u MC Srebrenica, preživjelo genocid u Srebrenici ili su potomci onih koji nisu preživjeli. I to je dodatni motiv zašto svi mi guramo ovoliko ovu priču, pogotovo nekoliko posljednjih godina kada se suočavamo sa sve većim brojem poricanja i negiranja genocida. Naša svjedočanstva, naše priče, ne može niko bolje ispričati od nas samih. Imati instituciju u kojoj su uposleni oni koji su preživjeli, to dodatno daj sigurnost i svima onima koji su preživjeli da osjećaju ovo mjesto kao svoje, što ono i jeste. Dajemo povjerenje preživjelima da nam povjere svoju priču, tako da se svi zajedno osjećamo da je ova institucija okosnica svih nas. I uvijek pokušavamo da ih ubijedimo, da bilo ko a ko je preživio genocid u Srebrenici, da svoj doprinos u tome da podijeli svoju priču. Možda i donira neki predmet koji su koristili prilikom opsade, ili koji je pripadao njihovim najmilijima a koji oni još uvijek čuvaju“, kazala je ona.

Ona je naglasila da je ovaj posao jednostavno rečeno, misija njihovih života.

„Znam da će se mnogi ljudi fokusirati na to da se u Srebrenicu, niko ne vraća i da ljudi odlaze odavde. No, ovo mjesto je naša sigurnost i temelj našeg opstanak ovdje i nešto što nam daje dodatni motiv da ono čime se bavimo činimo još profesionalnije, da zajedno sa menadžmentom i ovim uposlenicima nastojimo ovu instituciju da dovedemo do onog nivo koji zaslužuje jedan memorijal posvećen žrtvama genocida u Srebrenici. Cilj nam je da stvorimo jedu instituciju koja će nakon nas samih ostati budućim generacijama, narednim nekim uposlenicima, da to bude jaka institucija koja će biti mjesto dijalog, istraživanja i edukativnih centara. I to je nešto na čemu svi mi želimo da radimo“, istaknula je Almasa cilj MC Srebrenica.

Priču o MC Srebrenica pogledajte u video prilogu u nastavku...

(Vijesti.ba)