Već dugo se vjeruje da Alzheimerovu bolest, koja postepeno oduzima pamćenje i druge kognitivne sposobnosti, uzrokuje nakupljanje proteina amiloida i taua u mozgu. Ovi proteini mogu formirati plakove koji su povezani s pojavom simptoma demencije.
Međutim, sada kanadski naučnici sa Univerziteta McGill u Montrealu sugerišu da postoji još jedna ključna promjena u mozgu koja se događa mnogo prije nego što plakovi postanu vidljivi na snimkama.
Istraživanje je pokazalo da osobe smanjene električne aktivnosti u određenim dijelovima mozga imaju veću vjerovatnoću razviti plakove povezane s demencijom. Naučnici su pratili mozak više od stotine dobrovoljaca koji imaju porodičnu historiju Alzheimerove bolesti.
Prva faza istraživanja usredsredila se na položaj amiloida i taua u mozgu, dok je druga mjerila moždanu aktivnost. Rezultati su pokazali da osobe s višim nivoom amiloida imaju povećanu moždanu aktivnost. S druge strane, oni s nakupljenim amiloidima i tau plakovima pokazivali su znakove hipoaktivnosti, odnosno usporene moždane aktivnosti.
Ova su otkrića važna jer upućuju na to da se promjene u moždanoj aktivnosti mogu uočiti prije pojave prvih kognitivnih simptoma. To bi moglo značiti da se Alzheimerova bolest može ranije dijagnosticirati, prije nego što dođe do ozbiljnog oštećenja mozga.
Naučnici sada planiraju ponovno skenirati mozgove istih 104 učesnika kako bi pratili kako se nakupljanje proteina amiloida i taua odražava na moždanu aktivnost tokom vremena. Nadaju se da će to pomoći u predviđanju kognitivnog pada i, potencijalno, pronaći načine za zaustavljanje ili usporavanje progresije bolesti.
Alzheimerova bolest pogađa šest od deset osoba koje žive s demencijom. Njeni rani simptomi uključuju probleme s pamćenjem, poteškoće u razmišljanju i rasuđivanju te jezične poteškoće, a s vremenom se ti simptomi pogoršavaju. Stručnjaci predviđaju da će broj oboljelih od demencije značajno porasti u nadolazećim godinama.
(Vijesti.ba)