29.04.2025 / 23:29 BiH - Zenica

ZDK domaćin šeste ministarske koordinacije u oblasti socijalne politike u FBiH

ZDK domaćin šeste ministarske koordinacije u oblasti socijalne politike u FBiH
Foto: FENA

Ministarstvo rada, socijalne politike i izbjeglica Zeničko-dobojskog kantona domaćin je 6. ministarske koordinacije u oblasti socijalne politike u Federaciji Bosne i Hercegovine, kojom predsjedava resorni federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić.

Ministar Delić napomenuo je kako će s kantonalnim ministrima iz svih 10 kantona razgovorati o ključnim pitanjima iz oblasti socijalne politike, kao što su provođenje Zakona o materijalnoj podršci porodicama sa djecom (prijedlog Tuzlanskog kantona), usklađivanja kantonalnih propisa sa federalnim Zakonom o zaštiti civilnih žrtava rata, zatim na inicijativu iz ZDK-a analiza stanja ustanova socijalne zaštite te donošenju Pravilnika o minimalnim tehničkim i ljudskim resursima za organizacije osoba sa invaliditetom i organizacija civilnih žrtava rata, što je prijedlog iz Unsko-sanskog kantona.

Učesnici skupa bit će informirani i o sadržaju Priručnika za ostvarivanje prava djece rođenih zbog rata.

Najavio je da će nakon sastanka zajednički donijeti određene zaključke za poboljšanje stanja u svim segmentima, ali smatra bitnim da se sve politike koje se u ovoj oblasti provode na nivou FBiH provode sinhronizovano, harmonizovano te da sve bude usklađeno u svim segmentima.

- Činjenica je da, posebno u oblasti socijalne zaštite, nemamo jednaka prava i položaj u svim kantonima. Možda su najbolji primjer, o kojem se govori dosta vremena unazad, porodiljne naknade koje su u nekim kantonima veće, u nekim manje, a u nekim i ne postoje. Suština svega je da izjednačimo i pokušamo da izjednačimo zakonska prava, legislativu, ali također i određena materijalna davanja. Dosta toga je iza nas, kreiramo katalog socijalnih usluga na nivou svih kantona. Razgovarat ćemo o određenim temama koje se tiču smještaja osoba u ustanovama socijalne zaštite, o njihovim cijenama. Pričat ćemo o pravima uposlenih porodilja, na inicijativu koja je došla iz Tuzlanskog kantona - najavio je Delić, uz ocjenu da se radi o životnim temama. Gosti ove kooordinacije su, istakao je, predstavnici Populacijskog fonda Ujedinjenih nacija.

Delić smatra da su ogromni izazovi u ovoj oblasti, a ovakva koordinacija je lijep primjer kako da federalni nivo komunicira s kantonalnim nivoima vlasti te donose zajedničke odluke u cilju i interesu svih krajnjih korisnika.

Uoči predstojećeg 1. maja - Praznika rada, Delić sa žaljenjem konstatira kako nisu zadovoljni prije svega pravima radnika u privatnom sektoru te da će to jasno iskazati u izmjenama i dopunama Zakona o radu FBiH, a koje su u pripremi. Uvjeren je da će do kraja tekuće godine imati i prednacrt ovog zakonskog dokumenta.

Resorni ministar rada, socijalne politike i izbjeglica ZDK Antonio Šimunović istakao je kako su, kao vid podrške svojim ustanovama socijalne zaštite, za današnju koordinaciju delegirali razgovore o Uredbi o minimalnoj plaći u FBiH, koja za 2025. godinu iznosi 1.000 KM.

- Došli su u veoma tešku situaciju pri isplati samih plaća radnicima i uputili su otvoreno pismo javnosti i Vladi FBiH, da se i naše javne ustanove iz domena socijalne zaštite nađu u Programu subvencija Vlade FBiH. Mi smo podržali naše javne i ostale ustanove socijalne zaštite sa područja ZDK. Odlučili smo tu temu danas i delegirati - kazao je Šimunović.

On se nada da će tim ustanovama uspjeti pomoći. Podsjetio je kako se mnogo reformskih procesa iz ove oblasti trenutno provodi na prostoru FBiH te je izrazio zadovoljstvo zbog ovakve, pozitivne prakse koju je uvelo resorno federalno ministarstvo.

- Mislim da je ovo i jedina ministarska koordinacija na razini svih kantonalnih ministara iz domena socijelne zaštite. Ovo je definitivno pravi put kako bi trebalo izgledati formiranje ovakvih, bitnih procesa. Mnogo toga je raspakirano i otvoreno - kazao je Šimunović te dodao da svi, na ovakvim susretima, daju svoje prijedloge za poboljšanje zakonske regulative.

ZDK je to, dodao je, još prošle godine uskladio s federalnim zakonima. U toku je javni poziv za status reprezentativnosti organizacija osoba sa invaliditetom.

- Mi smo kanton koji je vodeći u tom procesu i trebalo bi uskoro doći do privođenja kraju tog javnog poziva. Naravno, pratit ćemo rad Federalnog ministarstva i potrebe naših građana u ZDK-u te prilagođavati naš Zakon o socijalnoj zaštiti – kazao je Šimunović.

ZDK je među prvim kantonima koji je uveo isplatu naknade u visini od 1.000 KM za nezaposlene i zaposlene porodilje.

- Program je, a i sama odluka, bio predmetom raznoraznih komenatara. Mogu reći da se broj porodilja povećao te da je ministarstvo ove godine izdvojilo u proračunu 25.000.000 KM za nezaposlene i 24.000.000 KM za zaposlene porodilje. To je iznos od skoro 50 miliona KM. Moram istaći da je ZDK jedan od lidera što se tiče porodiljnih naknada u odnosu na sve ostale kantone, sa visinom naknade. Naravno, ta naknada nikada ne kasni i ponosni smo na ovu populacijsku i demografsku politiku, koju smo uveli prije dvije-tri godine - kazao je Šimunović.

Predsjednica Udruženja "Zaboravljena djeca rata" Ajna Jusić, koja je također dijete rođeno zbog rata, predstavila je priručnik koje je to udruženje izdalo s ciljem lakšeg ostvarivanja prava ove populacije.

- Ipak mi govorimo o činjenici da ova djeca ostvaruju status tri decenije poslije rata i priručnik jasno reflektuje koliko problema i kompleksnosti donosi kada država, nekako, zanemari ovakvu grupu. S druge strane, želimo jasno ukazati da ovaj priručnik predstavlja vitalni preventivni alat koji i druge postkonfliktne i konfliktne države mogu koristiti, s obzirom na to da je BiH jedna od rijetkih država u svijetu koja je prepoznala ovu kategoriju. Ali ključno je da želimo predstaviti kako je krajnje vrijeme da BiH ne bude samo država koja usvaja zakone na papiru, nego da ih implementira - kazala je Jusić.

Ona navodi da zvaničan podatak o broju djece rođene zbog rata u BiH ne postoji, ali se prema nekim istraživanjima smatra da ih ima između 2.000 i 4.000.

Udruženje broji 33 člana, dodaje Jusić, među kojima su djeca rođena iz čina ratnog seksulanog nasilja, ali i djeca pripadnika UN-ovih mirovnih stacionarnih i humanitarnih snaga.


(Vijesti.ba / FENA)

Izdvajamo