Uglja sve manje u BiH, uvoz električne energije nikad veći

To su, u najkraćim crtama, razlozi zbog kojih je Bosna i Hercegovina postala zavisna od uvoza električne energije, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) energetski ekspert Almir Muhamedbegović.

Proizvodnja struje u BiH je od 2021. do 2024. godine godine pala za 15 posto, pa je više nema dovoljno ni za vlastito tržište, zbog čega je uvoz postao neizbježna opcija.

Prošle godine je u BiH uvezeno 120 posto više struje nego godinu ranije, a uvoz je 2024. godine dostigao najveću vrijednost u posljednjih šest godina, pokazuju podaci Državne regulatorne komisije za električnu energiju (DERK).

Rast uvoza se potpuno "oteo" kontroli u prvom kvartalu ove godine, kada je u BiH uvezeno više električne energije nego u prvim kvartalima pet prethodnih godina zbirno.

Manjak uglja za termoelektrane u Federaciji BiH

Amer Jerlagić, bivši direktor EPBiH, kaže za RSE da se vlasti Federacije Bosne i Hercegovine prelako i neodgovorno odrekle uglja i brige o rudarima i rudnicima, piše RSE.

Oko 60 posto struje u BiH proizvede se u termoelektranama na ugalj, ali je proizvodnja uglja drastično opala.

Proizvodnja u sedam rudnika u vlasništvu Elektroprivrede BiH prepolovljena je između 2018. i 2023. godine, dok je njihovo poslovanje obilježeno optužbama za korupciju, štrajkovima, te gubicima u poslovanju koji su premašili 469 miliona evra.

Manjak uglja i u Republici Srpskoj, ali samo u javnim termoelektranama

Elektroprivreda Republike Srpske je početkom ove godine počela isporučivati trećinu električne energije iz termoelektrane Ugljevik za slovenačku elektroprivredu, što je dodatno stvorilo potrebu za uvozom, kaže za RSE, Ivan Koprivica, izvršni direktor za tehničke poslove u ovom preduzeću.

Objašnjava da je slovenačka kompanija učestvovala u izgradnji termoelektrane Ugljevik, za vrijeme bivše Jugoslavije, te je do rata 1990-tih godina preuzimala trećinu energije iz ove termoelektrane.

"U ratu je prekinuta ta isporuka, i oni su kasnije tražili svoj dio, što je i dosuđeno arbitražom, koju mi moramo poštovati. I krenulo je to ove godine", objašnjava Koprivica.

Dodaje da je ova termoelektrana krajem prošle godine ostala bez uglja.

Naime, Vlada Republike Srpske je 2013. godine dodijelila koncesiju za eksploataciju uglja u Ugljeviku companiji "Comsar Energy Republika Srpska" u vlasništvu ruskog oligarha Rašida Serdarova, koji je najavio izgradnju novog bloka termoelektrane "Ugljevik 3".

Nova termoelektrana nikad nije izgrađena, a Vlada RS je pokrenula proces otkupa Serdarove firme za još neobjavljen iznos.

Ova koncesija je uzrokovala nestašicu uglja koja je novembru i decembru prošle godine zaustavila rad Termoelektrane u Ugljeviku na više od deset dana.

"Tu se mora uzeti u obzir, naravno, i starost samih termoelektrana, termoelektrane Gacko i termoelektrane Ugljevik, koje su odradile taj neki svoj projektovani životni vijek od 200.000 sati. Nužna su ozbiljna ulaganja u te elektrane da bi one nastavile raditi", kaže Koprivica.

Rješenje je, dodaje on, graditi nove proizvodne kapacitete, te očekuje da će tokom 2027. i 2028. godine biti pušten u pogon hidroelektrane "Dabar" i "Bistrica", što će sigurno doprinijeti da EPRS ozeleni i ojača svoj energetski portfolij.

Problema sa ugljem nije imao "EFT", jer je ova privatna kompanija izgradila termoelektranu u Stanarima na ležištu uglja, za čiju eksploataciju je prethodno dobila koncesiju vlasti RS.

Od ove kompanije je ugalj posljednjih godina kupovala i Elektroprivreda Bosne i Hercegovine.

Bosna i Hercegovina ima 14 aktivnih rudnika uglja. Deset u javnom, a četiri u privatnom vlasništvu.

Od tog broja, njih osam su u vlasništvu Federacije BiH i njenog javnog preduzeća Elektroprivrede BiH.

Dva su u vlasništvu Elektroprivrede Republike Srpske.

Više od 95 posto godišnje proizvodnje uglja u BiH se iskoristi kao gorivo za proizvodnju struje u pet termoelektrana- Tuzli, Ugljeviku, Stanarima, Kaknju i Gacku.

(Vijesti.ba)