Baronesa Helić: Interpol nije odbio Dodika zbog nevinosti, već zbog političkih pravila

Ona navodi tvrdnje pravnih analitičari, kako se u središtu slučaja ne nalazi politički progon, već duboka pravna i ustavna kriza koju je izazvao sam Dodik. U februaru ove godine, Sud BiH osudio ga je na godinu dana zatvora i šestogodišnju zabranu obavljanja javnih funkcija zbog odbijanja da provede konačne odluke Ustavnog suda i Ureda visokog predstavnika (OHR).

Napominje kako se optužbe nisu ticale njegovog govora ili diplomatije, već ponovljenog i namjernog kršenja vladavine prava, te pokušaja da Republiku Srpsku (RS) stavi iznad ustavnog poretka BiH.

Umjesto da iskoristi zakonske mogućnosti žalbe, Baronesa napominje kako je Dodik dodatno zaoštrio situaciju.

Izjavio je da “Bosna više ne postoji”, inicirao hitne zakone u RS kojima se zabranjuje djelovanje državnih policijskih i pravosudnih institucija na teritoriji entiteta, te pokrenuo nacrte zakona o ponovnom uspostavljanju vojske RS – što je direktno suprotno mirovnom sporazumu iz Dejtona.

Kao odgovor, državne institucije BiH izdale su potjernicu. Kada je Dodik napustio zemlju, ignorišući sud, i otišao u Srbiju, a potom u Izrael, Sud BiH zatražio je crvenu potjernicu od Interpola. Tajming zahtjeva, koji se poklopio s konferencijom u Jerusalemu, nije bio politička igra već pravni odgovor na njegov bijeg.

Baronesa Helić dodaje kako je Interpol odbio zahtjev, pozivajući se na član 3 svog ustava koji zabranjuje političko djelovanje. Ipak, to ne osporava valjanost optužbi, već ukazuje na ograničenja međunarodne policijske saradnje u politički osjetljivim slučajevima.

Sugestije da je Sarajevo pokušalo sabotirati skup o antisemitizmu ocijenila je kao netačne i uvredljive. Antisemitizam je globalna prijetnja koja zahtijeva ozbiljan pristup. Iskorištavanje takvog foruma za izbjegavanje pravne odgovornosti, naročito uz podrivanje ustavnog poretka nakon genocida u BiH, smatra neprihvatljivim.

Također, ističe kako impliciranje da BiH ima neprijateljski stav prema Jevrejima negira bogatu historiju zajedničkog života. Sarajevo je bilo dom jedne od najintegrisanijih jevrejskih zajednica na Balkanu.

Tokom Drugog svjetskog rata, podsjetila je, mnogi Bošnjaci su rizikovali živote kako bi spasili svoje komšije Jevreje, a čuvena Sarajevska hagada dva puta je spašena – prvi put od nacista, a drugi put tokom opsade Sarajeva od strane snaga koje danas politički baštini upravo Dodik.

Helić takođe ukazuje kako navedeni članak netačno prikazuje i samog visokog predstavnika kao “neizabranog prokonzula”.

U stvarnosti, kaže ona, OHR je uspostavljen Dejtonskim sporazumom, dok mu je tzv. Bonska ovlaštenja dodijelila međunarodna zajednica 1997., uz podršku Ustavnog suda BiH. Ta ovlaštenja koriste se rijetko i samo kada domaće institucije ne funkcionišu.

Napomenula je i kako visoki predstavnik ne nameće strane vrijednosti, već djeluje u cilju zaštite pravnog poretka države. Tvrdnje da OHR smanjuje demokratičnost BiH zanemaruju činjenicu da se ukidanje međunarodnog nadzora veže za ispunjenje jasno definisanih uslova – što upravo opstrukcije i secesionistički potezi RS-a i onemogućavaju.

Dodik se ne procesuira zbog konferencije, kaže Helić, već zbog odbijanja da poštuje zakon. Neki komentatori pokušavaju slučaj predstaviti kao još jedan primjer navodnog progona nacionalističkih lidera, ali stvarnost je potpuno drugačija – riječ je o poštovanju zakona. Krivični zakoni jednako važe za sve građane, bez obzira na etničku ili političku pripadnost.

Bosna i Hercegovina, ističe ona, pokušava na zakonit i odmjeren način da očuva svoj ustavni poredak. Ova situacija nije pitanje “zloupotrebe zakona”, već borbe za očuvanje demokratskih institucija protiv pokušaja njihovog razaranja iznutra, zaključila je baronesa Helić i u svom tekstu.

(Vijesti.ba)