Konferencija je okupila ključne aktere koji se bave mobilnošću s ciljem detektiranja izazova i barijera s kojima se susreću u radu i pronalaženja prijedloga za unaprjeđenje mobilnosti na visokoškolskim ustanovama u BiH.
Direktor CIP-a Damir Ljubić u uvodnom obraćanju istaknuo je kako CIP, kao institucija koja ima koordinirajuću ulogu u području mobilnosti, daje svoj doprinos u skladu sa svojim nadležnostima, ali bez suradnje s drugim institucijama i visokoškolskim ustanovama nije u mogućosti napraviti veći iskorak.
“Više od 20 godina je prošlo od potpisivanja Bolonjske deklaracije i u području mobilnosti nema značajnijih pomaka, no Bosna i Hercegovina ne odstupa značajno u tom pogledu od susjednih zemalja. Ova Konferencija i slični događaji su prigoda da se govori o mobilnosti, da se razmjenjuju iskustva i da se ruše administrativne zapreke, kako bismo dali priliku mladima da se stječu nova znanja i vještine”, naglasio je Ljubić.
Zbog čega imamo tako opsežnu administativnu proceduru prilikom prijave studenata? Zašto BiH ima nizak postotak dolazne i odlazne mobilnosti te kako ju možemo povećati, samo su neka od pitanja koja su u fokusu Konferencije.
Također, naglašeno je kako u BiH ne postoji sveobuhvatan strateški dokument u području mobilnosti koji bi jasno definirao strateške ciljeve i mjere za poboljšanje mobilnosti, imao razrađen akcijski plan i razvijene mehanizme za praćenje njegove provedbe.
Prema posljednjim informacijama, objavljenim u svibnju 2024. godine, samo 15% mladih je sudjelovalo u programima mobilnosti Europske unije u 2022. godini. Zbog toga je EU postavila novi cilj, a to je da 23% studenata ostvari mobilnost do 2030. godine.
Na Konferenciji su sudjelovali predstavnici Ministarstva civilnih poslova BiH, Erasmus+ ureda u BiH, Sveučilišta u Splitu kao i predstavnici visokoškolskih ustanova iz Sarajeva, Istočnog Sarajeva, Mostara, Banja Luke, Tuzle, Bihaća, Zenice, Travnika, Bijeljine, Konjica i Prijedora.
(Vijesti.ba)