Hrnjić: Mladi mogu dobiti do 50.000 KM bespovratno

"Cilj nam je zadržati mlade na selu, ali i motivisati neke iz urbanih sredina da se uključe u poljoprivrednu proizvodnju. Prošle godine smo imali solidan odziv, a ove godine sredstva za tu mjeru smo utrostručili. Mladi mogu dobiti do 50.000 KM bespovratno", kazao je Hrnjić.

Ova mjera, kako je naveo, dio je šireg napora da se sektor modernizira i učini privlačnijim za nove generacije, te da sepoveća njegova konkurentnost. Pored fokusiranja na mlade, Federalna vlada je, ističe Hrnjić, značajno povećala ukupna budžetska izdvajanja za poljoprivredu.

Ministar je naglasio kako je aktuelna Federalna vlada jasno opredijeljena da poljoprivredi vrati mjesto koje zaslužuje.

"Ove godine izdvojeno je rekordnih 182 miliona KM iz federalnog budžeta, plus dodatnih 50-60 miliona sa kantonalnog nivoa. Iako to još uvijek nije na nivou zemalja EU koje ulažu milijarde eura, ovo je značajan iskorak za naše prilike", rekao je Hrnjić i dodao da Ministarstvo pokušava maksimalno iskoristiti raspoloživa sredstva.

Prema njegovim riječima, pogrami novčanih podrški za 2023. i 2024. godinu realizirani su gotovo u cijelosti, a usvajanjem Strategije omogućeno je uvođenje novih mjera, poput pomoći mladim poljoprivrednicima i poticaja za upotrebu stajnjaka. Također, kroz saradnju s kantonima uvedena je i nova mjera za podršku proizvođačima na siromašnim područjima. Izdvajanja za poljoprivredu porasla su sa 106 miliona KM u 2022. na 182 miliona u 2025. godini.

Kao posebno važan instrument u okviru ovih mjera izdvojena je kreditna linija realizovana u saradnji s Razvojnom bankom Federacije BiH, koja poljoprivrednicima nudi povoljne uslove za investicije i modernizaciju proizvodnje.

U saradnji s Razvojnom bankom FBiH pokrenuta je kreditna linija vrijedna preko 12 miliona KM, kroz model finansiranja koji kombinuje 35 posto bespovratnih sredstava Ministarstva, 50 posto kredita banke i 15 posto vlastitog učešća korisnika. Dostupna je za različite sektore – od biljne i stočarske proizvodnje do izgradnje plastenika i hladnjača – uz povoljne uslove otplate i kamatne stope od 3,60 posto do 3,90 posto. Mnogi poljoprivrednici već su iskoristili ovu mogućnost za modernizaciju i jačanje konkurentnosti.

I dok ovakvi programi finansijske podrške olakšavaju ulaganja i modernizaciju, Hrnjić upozorava da to nije dovoljno za stabilnost sektora. Poljoprivreda i prehrambena industrija i dalje su izložene brojnim rizicima koji zahtijevaju sistemska rješenja i dugoročnu strategiju.

Hrnjić je upozorio da je poljoprivredno-prehrambeni sektor jedan od najosjetljivijih, suočen s nizom izazova.

"To je, u suštini, fabrika na otvorenom. Tržišta su nestabilna, cijene sjemena, goriva, đubriva i zaštitnih sredstava neprestano rastu, a klimatske promjene dodatno otežavaju situaciju", rekao je Hrnjić.

Dodao je i da veliki problem predstavlja nezaštićeno tržište BiH, izloženo konkurentnim uvoznim proizvodima, dok država nema mehanizme za zaštitu domaće proizvodnje jer pregovori s EU još nisu otvoreni.

Ipak, uprkos brojnim problemima, Hrnjić smatra da ima razloga za optimizam.

"U 2024. godini sektor bilježi rast od 5,9 posto, što je dobar rezultat, iako nam je osnovica još uvijek niska", rekao je Hrnjić.

Ministar je ukazao na potrebu daljeg unapređenja administrativnog sistema kako bi podrška poljoprivredi bila pravovremenija i učinkovitija.

"Naš birokratski aparat je složen i često spor, što otežava brzu realizaciju mjera. Radimo na promjenama, ali je jasno da to zahtijeva širu institucionalnu saradnju, pa i prilagođavanje navika unutar sektora", istakao je Hrnjić.

Posebno je naglasio izazove s dinamikom isplata poticaja, koja često kasni zbog neusklađenosti kalendarske i poljoprivredne godine, te vremenskog odmaka između usvajanja budžeta i stupanja na snagu potrebnih pravilnika. Ministarstvo je, naveo je Hrnjić, već predložilo izmjene Zakona o novčanim podrškama kako bi se ubrzale procedure i novac stizao onda kada je najpotrebniji, odnosno u sezoni sjetve.

"Vlada Federacije BiH je spremna podržati ove reforme i vjerujemo da će i Parlament prepoznati njihovu važnost. Naš cilj je efikasniji sistem koji će raditi u korist poljoprivrednika", zaključio je Hrnjić.

(Vijesti.ba / FENA)