Led se topi rekordnom brzinom, nivo mora ne prestaje rasti

Naučnici su pokušali utvrditi kolika je "sigurna granica" zagrijavanja za preživljavanje velikih ledenih masa. Analizirali su podatke iz satelita, klimatskih modela, ledenih jezgri, dubokomorskih sedimenata pa čak i DNK lignji.

Zaključak je zabrinjavajući. Čak i sadašnji nivo zatopljenja od 1.2 °C može pokrenuti brzo povlačenje ledenih masa i katastrofalan porast mora, navodi se u radu objavljenom u časopisu Communications Earth and Environment.

Grenlandski i Antarktički ledeni pokrovi sadrže dovoljno leda da povise nivo mora za 65 metara što je ekstreman scenarij, ali naučnici upozoravaju da mora biti uzet u obzir kako bismo razumjeli razmjere rizika.

Od 1990-ih gubitak leda se učetverostručio i trenutno iznosi 370 milijardi tona godišnje. Ledenjaci su danas najveći pojedinačni doprinos rastu nivoa mora, a godišnji porast nivoa mora se udvostručio u posljednjih 30 godina, prenosi Index.hr.

"Na 1.5 stepeni ne usporavate porast nivoa mora – dapače, vidite ubrzanje", kaže Chris Stokes, glaciolog sa Univerziteta Durham i jedan od autora studije.

Oko 230 miliona ljudi danas živi na visini manjoj od 1 metra iznad nivoa mora. Čak i male promjene u količini leda "bitno mijenjaju obalne linije širom svijeta", uzrokujući raseljavanje stotina miliona ljudi i štete koje nadilaze kapacitete za prilagodbu.

Naučnici procjenjuju da bi do kraja stoljeća nivo mora mogao rasti 1 cm godišnje.

"To bi značilo masovne migracije stanovništva u razmjerima nezabilježenim u modernoj historiji," rekao je Jonathan Bamber, glaciolog sa Univerziteta Bristol i koautor studije.

Posebno zabrinjava činjenica da se procijenjeni pragovi sigurnosti za ledene mase stalno snižavaju kako nauka napreduje. Dok su raniji modeli predviđali da bi, primjerice, Grenland mogao kolabirati na +3 °C, danas se procjenjuje da bi dovoljno bilo i +1.5 °C.

Prema autorima, jedini način da se spriječi kolaps ledenih pokrova jest ograničiti zatopljenje na blizu 1 °C što bi zahtijevalo drastično smanjenje emisija i potpunu tranziciju s fosilnih goriva, nešto što u trenutnim globalnim politikama djeluje krajnje nevjerovatno.

"Već sada vidimo ostvarenje nekih od najcrnjih scenarija u pogledu gubitka leda", rekao je Stokes.

"Nema mnogo toga što nam ulijeva nadu. U najboljem slučaju, nivo mora će rasti polako."

Autori naglašavaju da njihovi nalazi ne znače da se treba odustati od klimatskih ciljeva. Svaka desetinka zatopljenja znači razliku u posljedicama koje ćemo doživjeti.

"Ograničiti zatopljenje na 1.5 stepeni i dalje bi bio ogroman uspjeh. Trebamo to nastaviti ciljati – ali ne očekujmo da će to zaustaviti rast nivoa mora," zaključuje Stokes.


(Vijesti.ba)