Igre oko Pretisa: Nakon velikog uspjeha, krenuli veliki pritisci

Prije nekoliko godina slabo je ko obraćao pažnju na kompaniju koja je imala niz blokiranih računa, ali je zahvaljujući uspješnom rukovođenju menadžmenta izašla iz krize i danas je kompanija koja ima najveću dobit u ovom sektoru.

S velikom dobiti kreću i veliki pritisci.

Kompanija Regulus Global u posljednje vrijeme čini sve da preuzme potpunu kontrolu nad procesima u Pretisu. Ove kompanije nema u vlasničkoj strukturi Pretisa, već se u vlasništvu “vide” investicioni fondovi.

Kako je o kompaniji nemoguće pronaći dovoljno podataka, jedan od relevantnih izvora o njenom poslovanju je tekst Financial Timesa pod naslovom “Kako je Ukrajina izgubila stotine miliona na propalim ugovorima o oružju”.

Tekst Financial Timesa prenosimo u nastavku:

Godine 2020. Tanner Cook, 28-godišnjak iz Arizone, otvorio je malu trgovinu municijom na prašnjavoj cesti pored autoceste na periferiji Tucsona. Njegov mladi poduzetnički pothvat smjestio se u jednospratni betonski poslovni prostor bež boje, s privremenim natpisom na zidu: 'OTL IMPORTS'.

Cookovi prvi kupci bili su lokalni ljubitelji oružja, a jedan radijski voditelj iz Tucsona promovirao je ‘OTL Imports’ kako bi pomogao svom 'pravom dobrom prijatelju' da pokrene posao. “Prodaje municiju, prodaje oružje i ima stvarno dobre cijene,” rekao je. “On je stvarno dobar tip!”

Malo više od dvije godine kasnije, Cook, koji nosi zalizanu crnu kosu i voli kombinirati crna odijela sa sunčanim naočalama, dobio je nevjerojatnu narudžbu: njegova mala trgovina streljivom potpisala je ugovor vrijedan 49 miliona eura za opskrbu ukrajinske vojske u ratu s Rusijom.

Prodavnica municije u Tucsonu, Arizona, gdje je OTL Imports započeo s radom 2020. godine. Nekoliko godina kasnije, ta firma je potpisala ugovor vrijedan 49 miliona eura za snabdijevanje ukrajinske vojske. © Google Street View

Prema ugovoru, prema kojem je ‘OTL’ u novembru 2022. primio avansnu uplatu od 35 posto u iznosu od 17,1 milion eura, mladi lokalni trgovac postao je igrač na međunarodnom tržištu oružja. Cookova profilna slika na Facebooku navodno prikazuje kako stoji ispred helikoptera Black Hawk i rukuje se s američkim vojnim dužnosnikom uz natpis: “Nema više tijela za slaganje”.

Međutim, streljivo koje je Cook prodao nikada nije stiglo u Ukrajinu. Ukrajinska strana je od tada dobila presudu protiv ‘OTL-a’ u arbitražnom postupku u Beču, ali još nije povratila novac koji je platila kompaniji.

Ruska invazija na Ukrajinu 2022. godine označila je najveću nabavku oružja u Europi od Drugog svjetskog rata. Dok su ukrajinski saveznici iz NATO-a isporučili ogromne količine vojne pomoći, ukrajinski dužnosnici su također morali pronaći načine za opskrbu trupa koje se bore na fronti dugoj 1.000 kilometara.

Istraga ‘Financial Timesa’, temeljena na procurjelim dokumentima ukrajinske države, sudskim spisima i desecima intervjua s dužnosnicima za nabavku, trgovcima oružjem, proizvođačima i istražiteljima, otkrila je kako su stotine miliona dolara koje je Kijev platio stranim posrednicima za nabavku ključne vojne opreme propale tijekom posljednje tri godine rata.

Dok Ukrajina nastavlja borbu protiv ruske nadmoći u proizvodnji streljiva, zemlja je ostala izložena nemilosrdnim hirovima međunarodnog tržišta oružja. U nekoliko slučajeva Kijev je unaprijed isplatio velike svote malo poznatim kompanijama za materijal koji do danas nikada nije stigao. U drugim slučajevima, dužnosnici navode da je oružje prodavano po znatno uvećanim cijenama dok je globalna potražnja rasla — ekvivalent povećanja cijena u industriji oružja — ali je stiglo u neupotrebljivom stanju.

Do danas, prema podacima ukrajinskog Ministarstva Odbrane i dokumentima u koje je ‘Financial Times’ imao uvid, Ukrajina je unaprijed isplatila 770 miliona dolara stranim posrednicima za nabavku oružja i streljiva koje nije isporučeno, To predstavlja značajan dio godišnjeg budžeta Ukrajine za naoružanje, koji se od početka invazije kreće između 6 i 8 milijardi dolara iz vlastitih državnih fondova.

Istovremeno, neke strane kompanije za proizvodnju oružja tvrde da su bile žrtve unutarnjih sukoba i korupcije ukrajinskih dužnosnika i državnih posrednika u nabavci oružja, što bi moglo objasniti dio nestalih miliona.

Kijevska vlada pokušava provesti “počistiti kuću”. Nekoliko bivših ukrajinskih dužnosnika zaduženih za nabavku oružja, koji su radili na ovim ugovorima, smijenjeni su od strane administracije Zelenskog, a neki su optuženi za korupciju. Deseci ugovora o nabavi oružja trenutno su pod istragom ukrajinskih pravosudnih tijela. Ostali ugovori zaglavljeni su u nesnosno dugotrajnim arbitražnim postupcima na mjestima poput Londona i Ženeve.

Nekoliko visokih bivših ukrajinskih dužnosnika, koji su nadzirali nabavku oružja tijekom prve tri godine rata, branili su korištenje stranih posrednika, tvrdeći da su oni pomogli u sklapanju ključnih i osjetljivih ugovora o nabavi oružja u vrijeme kada je Ukrajina morala osigurati velike količine streljiva proizvedenog u zemljama koje – iz geopolitičkih razloga – nisu željele otvoreno prodavati oružje Ukrajini.

U jednom slučaju, u aprilu 2022. godine, prema ukrajinskim sudskim dokumentima, ukrajinski državni posrednik za nabavu oružja ‘Ukrspetsexport’ kupio je 120-mm minobacače od prodavača iz Sudana, koji su kasnije identificirani kao osobe povezane s ruskom sigurnosnom službom FSB i Wagnerovom skupinom Jevgenija Prigožina. Wagnerova skupina kasnije je koristila ruske zatvorenike za vođenje brutalnog rata iscrpljivanja protiv ukrajinskih vojnika.

Ovaj tajnoviti proces nabavke možda je pomogao Ukrajini u vođenju rata, ali je značio suočavanje s nesputanim stranim poduzetnicima čija su savezništva često isključivo trgovačka i temelje se na nultoj sumi.

“Trgovci oružjem su trgovci smrću,” kaže Oleksij Reznikov, ukrajinski ministar obrane do 2023. godine. “Oni su apsolutno pragmatični i cinični. Nemaju koncept pravde. To su pojmovi koji ne postoje u njihovom svijetu. Oni kažu: ‘Imam to u svom skladištu. Ako želiš, kupi. Ako ne želiš, prodat ću to tvom neprijatelju”.
_____________________________________

U sedmicama nakon invazije Vladimira Putina početkom 2022. godine, dužnosnici u Kijevu shvatili su da Ukrajina ima dovoljno streljiva za samo dva mjeseca.

Dok se zemlja borila za svoj opstanak, vlada je suspendirala uobičajena pravila o nabavci oružja, a državnim službenicima dodijeljena je zadaća pronalaženja zaliha izvan NATO-a za vojnu opremu koja je većinom sovjetskog porijekla, gdje god je to bilo moguće.

Povijesno gledano, veliki dio ukrajinske domaće proizvodnje oružja izvozili su različiti državni trgovci oružjem, uzimajući dio dobiti od posredovanja u tim ugovorima. Sada se taj proces preokrenuo, pa su posrednici očajnički kontaktirali svoje stare kupce i posrednike u inozemstvu kako bi pribavili bilo kakvu dostupnu opremu.

Iznenadna potreba za pronalaženjem oružja za rovovsko ratovanje, koje zapadne tvornice već odavno nisu smatrale prioritetom, dovela je do toga da je potražnja daleko nadmašila ponudu.

“Svi su pokušavali doći do istih stvari. Bilo je vrlo slično situaciji tijekom pandemije COVID-19, kada je potražnja za maskama izmakla kontroli.”

U 2022. godini Evropa je godišnje proizvodila 600.000 granata pogodnih za ukrajinske sovjetske modele artiljerijskih oruđa—dovoljno za samo jedan mjesec borbi, dok je to i dalje bilo tek trećina od 1,8 miliona granata koje je Rusija ispaljivala mjesečno, kaže Reznikov.

Za skupinu stranih trgovaca oružjem, gotovo svi Amerikanci i Europljani, ukrajinski očaj je postao njihova prilika. Najmanje deset izvora povezanih s ukrajinskim vojnim nabavama ili trgovcima oružjem navelo je da su se cijene streljiva sovjetskog kalibra učetverostručile u prvoj polovici 2022. godine.

Otprilike u to vrijeme, iako je Cook-ov ‘OTL Imports’ i dalje bio mala trgovina streljivom u Arizoni, prvi su put stupili u kontakt s dužnosnicima ‘Progresa’, jednog od nekoliko ukrajinskih državnih posrednika koji upravljaju uvozom i izvozom oružja za državu.

Prema dvojici ljudi upoznatih sa situacijom, Cooka je s ‘Progresom’ povezao američko-ukrajinski biznismen Mykola Karanko, koji je više od desetljeća ranije pomogao u posredovanju velikog ugovora između ‘Progresa’ i iračke države.

Transakcija u Iraku iz 2009. godine završila je građanskom parnicom u Teksasu, gdje je ukrajinskim posrednicima naloženo da američkom biznismenu isplate više od 60 miliona dolara zbog toga što su ga isključili iz dogovora. Karanko, koji je na sudu bio optužen za pokušaj davanja mita iračkim dužnosnicima u ime ukrajinske strane, nije odgovorio na pitanja ‘Financial Timesa’.

Cook je tvrdio da može nabaviti granate i minobacačke mine od proizvođača u Srbiji te je primio avansnu uplatu od 17,1 miliona dolara. Takve avansne uplate uobičajene su u trgovini oružjem, gdje različiti dijelovi opskrbnog lanca, poput stranih tvornica, ne žele ostati vjerovnici zemljama u ratu.

Međutim, prema nekoliko ukrajinskih dužnosnika, ‘OTL Imports’ nikada nije isporučio naručene granate niti vratio uplatu. Izvješće ukrajinskog Državnog istražnog ureda, u koje je ‘Financial Times’ imao uvid, pokazalo je da OTL nije imao potrebnu certifikaciju za izvoz i transport streljiva.

Nakon ukrajinskog ugovora, čini se da je Cook proširio svoje poslovanje daleko izvan Arizone, sudjelujući na sajmu oružja u Abu Dhabiju. Jedna od njegovih sada izbrisanih objava na društvenim mrežama iz prošlog lipnja prikazuje muškarca u privatnom avionu s crnom fantomkom na glavi, ispred kojeg se nalazi Bloody Mary, dok puši cigaretu. Cookov opis glasi: “cigarete i privatni avioni”.

‘Progres’ je odbio odgovoriti na pitanja ‘Financial Timesa’ o tome zašto je sklopio ugovor s ‘OTL-om’. Tvrtka je izjavila da je dobila presudu protiv ‘OTL-a’ od Međunarodnog arbitražnog centra u Beču, tijela za međunarodnu trgovačku arbitražu, za povrat 21,3 miliona eura, što uključuje avansnu uplatu, pravne troškove, kamate i kaznene naknade.

‘Progres’ je za ‘Financial Times’ izjavio da “pokušava na svaki mogući način” da arbitražna odluka bude priznata u SAD-u te da je OTL pod daljnjom istragom u Ukrajini zbog ovog ugovora.

Ukrajinski Nacionalni antikorupcijski ured, tijelo za provođenje zakona, potvrdili su za Financial Times u pisanom obliku da istražuju ‘OTL’. Ukrajinski istražitelji izjavili su da pokušavaju pratiti gdje je završio novac isplaćen ‘OTL-u’. Protiv Cooka ili njegove tvrtke nisu podignute optužbe.

Advoakti OTL-a i Cooka tvrde da njihovi klijenti niječu bilo kakvu nezakonitost. Nisu odgovorili na detaljna pitanja ‘Financial Timesa’ u vezi s ukrajinskim optužbama.

Prema dokumentima u koje je ‘Financial Times’ imao uvid, ugovor s ‘OTL-om’ samo je jedan od najmanje 30 sporazuma sklopljenih između Ukrajine i stranih dobavljača oružja, a koji su rezultirali trošenjem državnih sredstava na streljivo i opremu koja nikada nije stigla, stigla je samo djelomično ili je stigla u neupotrebljivom stanju.

Denys Sharapov (Šarapov), zamjenik ministra obrane zadužen za strane ugovore do septembra 2023. godine, izjavio je za ‘Financial Times’ da je bio preplavljen ponudama za oružje i streljivo od strane malih ili relativno novih sudionika koji su željeli profitirati od sukoba.

“Dobivao sam desetke komercijalnih ponuda od ljudi koji su pokušavali pokrenuti svoj posao. To je normalno. Uvijek postoje novi ljudi koji žele uspjeti," kaže Šarapov, dodajući da je tijekom 18 mjeseci na funkciji primio oko 25.000 ponuda za oružje. Usporedio je zadatak ukrajinskih obrambenih zvaničnika na početku ruske invazije s pokušajem gašenja kuće u plamenu “s čime god imali na raspolaganju”.
______________________________________

Krajem 2022. godine činilo se da je Ukrajina stekla prednost u sukobu. Njene snage oslobodile su Herson (Kherson) u novembru te godine, a ruske trupe bile su prisiljene povući se preko rijeke Dnjepar. Međutim, žestoke borbe su se nastavile, ostavljajući vojsku i dalje u očajničkoj potrebi za artiljerijskim granatama.

Otprilike u to vrijeme, Oleksij (Oleksiy) Petrov, tadašnji direktor ‘Spetstechnoexporta’ —jednog od najvećih ukrajinskih državnih posrednika u trgovini oružjem—dobio je ponudu od američke tvrtke ‘Regulus Global’ koju nije mogao odbiti.

Oleksij Petrov, bivši šef ukrajinskog državnog posrednika za oružje, kaže da je ponuda kompanije Regulus Global za nabavku artiljerije bila „privlačna i veoma ozbiljna“.

Petrov je znao da je najveći izazov u vojnoj nabavci Ukrajine to što su neki od najvećih proizvođača oružja i streljiva zemlje koje su diplomatski bliske Rusiji i ne žele biti viđene kao direktni dobavljači njenom neprijatelju.

Ali, ‘Regulus’, kojeg je osnovao i vodi američki bivši burzovni mešetar ‘Merrill Lynch’, koji nosi koziju bradicu, pod imenom Will Somerindyke, imao je smjelu strategiju. Tvrtka je Petrovu rekla da može nabaviti desetke tisuća komada upravo onog 155-mm artiljerijskog streljiva koje je Ukrajina trebala kako bi ga koristila s NATO-ovom vojnom opremom koju je počela primati tog ljeta."

"Ponuda je bila prilično privlačna i vrlo ozbiljna,” kaže Petrov, koji je u kasnim četrdesetima i radio je u uredu u Kijevu, gdje su u kutu pored njegovog stola bile poredane artiljerijske granate različitih veličina.

‘Regulus’, sa sjedištem u uredu blizu američke Pomorske zračne baze Oceana u Virginia Beachu, osnovan je 2012. godine kao start-up za vojnu logistiku. Ubrzo je se počeo profilirati u nabavci i transportu starih zaliha oružja. Ali, veliki proboj tvrtke dogodio se tijekom sirijskog građanskog rata, kada je osvojio ugovore Pentagona za pronalaženje i transport oružja američkim saveznicima među pobunjenicima.

Prije nego što je osnovao Regulus, Somerindyke je imao nekoliko kontroverznih epizoda. Godine 2012., financijski regulator države Virginije (SCC) optužio ga je za “prijevaru i obmanu” tijekom prodaje dionica privatnog start-upa lokalnom stomatologu. U paralelnom slučaju, američki financijski nadzorni organ Finra izrekao mu je kaznu od 10.000 dolara i suspendirao mu brokersku licencu.

Somerindyke, koji nikada nije priznao niti negirao optužbe koje je protiv njega podnio regulator države Virginije, izjavio je da je “napravio pogrešku započevši prikupljanje kapitala za medijski start-up prije nego što mu je brokerska licenca istekla” te da je postigao dogovor s Finrom, prema kojem bi platio povijesnu kaznu samo ako odluči ponovno aktivirati svoju licencu.

2016. godine, udovica Amerikanca koji je radio na programu obuke u Bugarskoj i poginuo kada je eksplodirala 30 godina stara granata, je tužila ‘Regulus’. Regulus, koji je bio jedan od nekoliko Pentagonovih ugovarača navedenih u tužbi, nije bio odgovoran za program obuke, ali je osigurao opremu tvrtki koja ga je provodila. Slučaj je na kraju riješen povjerljivom nagodbom.

Ništa od toga nije se činilo važnim za Petrova, direktora ‘Spetstechnoexporta’, koji je vjerovao reputaciji tvrtke koju je podržavao Pentagon u isporuci teško dostupne vojne opreme na međunarodnom tržištu oružja.

Somerindyke je za ‘Financial Times’ izjavio da je ubrzo nakon ruske invazije 2022. godine počeo primati telefonske pozive od ukrajinskih dužnosnika koji su očajnički tražili oružje za obranu zemlje.

“[Pitali su nas] što možemo nabaviti i koliko brzo to možemo dostaviti,” kaže.
Odluka o saradnji s njima imala je i osobnu dimenziju, dodaje. “Moja supruga je Ukrajinka, njezina obitelj je iz Ukrajine. Bio sam na prvim linijama... Predan sam ovome koliko god netko može biti.”

Do ljeta 2022. godine, ‘Regulus’ je dopremio nekoliko Antonov An-124 teretnih aviona punih BM-21 vozila koja ispaljuju Grad rakete, kao i sovjetske haubičke granate D-20. Tijekom 2023. godine, ‘Regulus’ tvrdi da je uspješno isporučio 70.000 granata kalibra 155 mm Ukrajini.

Međutim, zalihe stare muncije diljem Evrope brzo su se iscrpljivale. Utrka za proizvodnjom količina streljiva koje nisu bile potrebne još od Drugog svjetskog rata izazvala je globalnu nestašicu, prisiljavajući neke dobavljače da raskinu postojeće ugovore ili drastično povećaju cijene.

"Lanac opskrbe već je bio problematičan, a zalihe diljem svijeta praktički su nestale,” kaže Somerindyke. “Svi su pokušavali doći do istih stvari. Bilo je slično situaciji tijekom pandemije COVID-19, kada je potražnja za maskama izmakla kontroli.”

To je značilo da je, kada je ‘Regulus’ Petrovu ponudio desetke tisuća granata kalibra 155 mm, Ukrajinac odmah prihvatio priliku.

Dio streljiva potjecao je od državnog proizvođača u zemlji bliskoj Rusiji, koja nije trpjela iste nestašice sirovina i komponenti.Petrov kaže da su mu rukovodioci ‘Regulusa’ rekli da mogu zaobići političke komplikacije uz pomoć kontakata u američkom State Departmentu.

Ubrzo nakon toga, ‘Regulus’ je potpisao ugovor sa ‘Spetstechnoexportom’ vrijedan do 1,7 milijardi dolara, ovisno o isporukama—jedan od najvećih ukrajinskih vojnih nabavnih ugovora tijekom rata.

‘Regulus’ tvrdi da je svo svoje poslovanje provodio pod regulatornim nadzorom Direktorata za kontrolu trgovine obrambenim tehnologijama američkog State Departmenta, tijela odgovornog za kontrolu američkog izvoza obrambenih i vojnih tehnologija.

‘Spetstechnoexport’ navodi da je unaprijed uplatio 162,6 miliona dolara i položio depozite ‘Regulusu’ kako bi pokrenuo dio ugovora za nabavu granata kalibra 155 mm, uz dodatne uplate od 14 miliona eura.

Međutim, ukrajinska državna tvrtka tvrdi da je ‘Regulus’ prekršio uvjete ugovora i još uvijek nije vratio novac Kijevu. Navodi da je od septembra 2024. godine ‘Regulus’ prestao komunicirati i nije odgovarao na pisma. Ukrajinski dužnosnici vjeruju da je ‘Regulus’ predujam iskoristio za proizvodne pogone, među ostalim ulaganjima. “Iskoristili su novac koji smo im poslali... za kupnju novih sredstava,” kaže Petrov.

‘Spetstechnoexport’ sada pokušava povratiti ono što tvrdi da mu pripada putem arbitražnog postupka.

‘Regulus’ snažno osporava ove optužbe i tvrdi da je nastavio isporučivati značajne količine streljiva Ukrajini.Tvrtka navodi da je ulagala u različite resurse opskrbnog lanca, uključujući proizvodnju i transport, kako bi osigurala kapacitete potrebne za ispunjenje velikih ugovora.

"Postoji samo jedan kriterij učinkovitosti: dovesti mnogo oružja na front i brzo ga predati oružanim snagama. Ništa drugo me ne zanima."

Američka tvrtka tvrdi da je zapravo ‘Spetstechnoexport’ taj koji nije uplatio ugovoreni predujam od oko 500 miliona dolara, što je 30 posto ukupnog iznosa, kako bi osigurao streljivo, već je američkoj tvrtki platio samo oko 100 milijuna dolara. Regulus također tvrdi da je postao žrtva disfunkcije i sukoba između različitih aktera u ukrajinskom procesu nabavke.

“Iskreno, osjećam se kao da smo uhvaćeni u sukob između Ministarstva obrane i države, a slučajno smo se našli u toj situaciji jer smo bili najveći ugovarač,” kaže Somerindyke. “Bez obzira na sve što se događa u Ukrajini, nastavili smo s isporukama.”

Somerindyke tvrdi da je ‘Regulus’ morao sam nadoknaditi manjak depozita kako bi nastavio s isporukom streljiva Ukrajini. “Gledajte, to je izazvalo velik financijski pritisak na našu tvrtku... prilično smo se zadužili,” kaže.

‘Regulus’ je za Financial Times izjavio da je “trenutni neto status između Regulusa i Ukrajine u vezi s izravnim ugovorima o nabavi granata kalibra 155 mm takav da se Regulusu duguje otprilike 350 milijuna dolara, a ne obrnuto.”

Petrov, koji je napustio ‘Spetstechnoexport’ u ožujku, to negira, tvrdeći da posrednik nije imao ugovornu obvezu osigurati taj novac. Ukrajinska strana podnijela je pritužbe Pentagonu i američkom veleposlanstvu u Kijevu.

‘Spetstechnoexport’ navodi da njegov arbitražni zahtjev u Londonu ima za cilj povrat 346 miliona dolara od ‘Regulusa’, uključujući predujmove, nepodmirene dugove i kaznene naknade.
______________________________________

U januaru 2024. godine, Maryna Bezrukova, iskusna stručnjakinja za opskrbne lance koja je radila u državnom operatoru elektroenergetske mreže ‘Ukrenergo’, imenovana je novom direktoricom Ukrajinske agencije za nabavu obrambene opreme.

NATO partneri izrazili su zabrinutost nakon niza domaćih skandala povezanih s vojnom nabavom. Bezrukova, cijenjena i marljiva državna službenica poznata po dugim radnim satima do kasno u noć, dobila je nezahvalan zadatak temeljite reforme načina na koji Ministarstvo obrane Ukrajine nabavlja oružje i streljivo.

Nekoliko mjeseci ranije, u septembru 2023., Reznikov, koji je bio ministar odbrane od početka ruske invazije, smijenjen je od strane ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog (Volodymyr Zelenskyy) nakon nekoliko optužbi da su cijene hrane i kaputa za vojnike bile prenapuhane, kao i zbog stranog ugovora o nabavi streljiva koji je uključivao tri različite posredničke tvrtke.

Iako Reznikov nije bio izravno povezan sa skandalima, Zelenski je tada izjavio da Ministarstvo obrane treba 'nove pristupe'.

Reznikov za ‘Financial Times’ kaže da su neispravni ugovori o nabavi oružja bili nesretna posljedica hitnosti u naoružavanju ukrajinskih vojnika koji su se borili na prvim linijama na početku rata. ‘'Tijekom rata postoji samo jedan kriterij učinkovitosti: dovesti mnogo oružja na front i brzo ga predati oružanim snagama. Ništa drugo me ne zanima,” kaže. Navodi da ministarstvo nije imalo vremena za razmatranje razlika u cijenama. “Imate ljude na prvoj crti koji umiru bez granata, i svaki dan, svaku noć morate im staviti granate u ruke,” dodaje.

Reznikov tvrdi da problematični ugovori predstavljaju samo dio jednostavnije ukupne slike. “Koliko je ugovora potpisano?” pita, “i koliko ih je na sudu?”

Dvojica bivših čelnika vojne nabavke, Toomas Nakhur i Oleksandr Liev, također su stavljeni pod kaznenu istragu zbog odobravanja složenog ugovora o nabavi granata iz Hrvatske, gdje je predujam od 12,5 miliona dolara navodno potrošen na nepovezane aktivnosti od strane različitih posrednika.

Obojica snažno negiraju bilo kakvu nezakonitost, tvrdeći da su bili pod neprekidnim pritiskom da pronađu oružje i streljivo pod svaku cijenu, u trenutku kada se njihova zemlja borila za vlastiti opstanak.

“Glavni stožer [Ukrajine] želio je 100 puta više nego što smo mogli kupiti [na tržištu],” kaže Nakhur, koji je za upitne ugovore okrivio nepoštene aktere na tržištu naoružanja.

Nakon što je preuzela dužnost, Bezrukova je brzo krenula u centralizaciju nabave unutar svoje agencije, s ciljem povećanja transparentnosti i izbjegavanja loših ugovora, rasipanja sredstava i rizika korupcije.

Međutim, u izjavi za ‘Financial Times’ kaže da se odmah suočila s neprekidnim sukobima s ukrajinskim državnim posrednicima u trgovini oružjem, koji su, kako tvrdi, negodovali zbog njezine kontrole nad proračunskim sredstvima. Bezrukova kaže da je bila pod pritiskom da potpiše ugovore s proizvođačima koji su od ranije poznati da su proizvodili nekvalitetne proizvode, ali nije imenovala nijednu tvrtku. “Radi se o moći i korupciji,” kaže.

Jedan ugovor za koji je odbila odobriti dodatna plaćanja bio je sporazum između ‘Regulusa’ i ‘Spetstechnoexporta’. U septembru prošle godine, američka tvrtka pokušala je prenijeti svoj ugovor s državnog posrednika na njezinu agenciju. Međutim, Bezrukova je blokirala taj potez, tvrdeći da je ‘Regulus’ tražio novi predujam.

"Novac je već djelomično plaćen kao predujam od strane ‘Spetstechnoexporta’, a platiti predujam dvaput za isti proizvod—pa, shvaćate da je to pogrešno,” kaže ona.

‘Regulus’ osporava ovu tvrdnju, navodeći da nikada nije pokušao dobiti dvostruku uplatu za iste proizvode, već da je jednostavno djelovao kako bi osigurao neprekidnu isporuku streljiva Ukrajini.

Do januara ove godine, novi ukrajinski ministar obrane Rustem Umerov optužio je Bezrukovu da je “pretvorila svoju agenciju u 'Amazon'”, čime je učinila ukrajinske nabavne aktivnosti previše vidljivima neprijateljima, te je smijenjena.

Njezina smjena, nešto više od godinu dana nakon preuzimanja dužnosti, izazvala je novu zabrinutost među saveznicima Kijeva. Diplomati G7 objavili su izjavu u kojoj su naglasili važnost “dobrog upravljanja” i potrebu za “očuvanjem povjerenja javnosti i međunarodnih partnera”.

U Kijevu su poduzeti određeni napori kako bi se ublažila zabrinutost saveznika zbog nepravilnosti u nabavi.

Četiri ukrajinske agencije za provođenje zakona istražuju desetke ugovora sklopljenih sa stranim posrednicima u trgovini oružjem, a u nekim su slučajevima pokrenule kaznene postupke protiv bivših ukrajinskih dužnosnika za nabavku. Međutim, gotovo nijedan od tih slučajeva još nije rezultirao podizanjem optužnica od strane tužitelja.

Ukrajinsko Ministarstvo obrane navodi da putem sudova pokušava povratiti 309 miliona dolara predujmova isplaćenih stranim dobavljačima za ugovore koji se više ne smatraju provedivima. inistarstvo se da će ostatak sredstava, otprilike 460 miliona dolara, povratiti putem pregovora prije suđenja s dobavljačima.

Ukrajinski dokumenti o provođenju zakona, koje je pregledao ‘Financial Times’, tvrde da su u nekim slučajevima visoki dužnosnici ukrajinskog Ministarstva obrane surađivali sa stranim posrednicima kako bi putem ovih ugovora pronevjerili državna sredstva.

Međutim, istražitelji kažu da je njihov rad izuzetno složen i otežan sporom međunarodnom suradnjom sa SAD-om i EU-om—pri čemu je, kako navode, SAD-u trebalo najmanje šest mjeseci da odgovori na zahtjeve za međusobnu pravnu pomoć, a u jednom je slučaju odbio pružiti informacije o sumnjivom ugovoru s jednom tvrtkom, pozivajući se na nacionalnu sigurnost.
______________________________________

Mnogi posrednici u trgovini oružjem koji su se početkom rata slili u Kijev više se ne vraćaju poslovati s Ukrajinom.

Aktivisti protiv korupcije vjeruju da je isključivanje stranih posrednika ključno za smanjenje cijena i izbjegavanje loših ugovora. Međutim, u trenutku kada se Ukrajina bori da naoruža svoje trupe na prvoj crti, a Trumpova administracija prijeti prekidom vojne pomoći zemlji, neki ukrajinski dužnosnici iz sektora naoružanja tvrde da bi to moglo naštetiti samodostatnosti Kijeva.

“Vjerojatno sam jedan od rijetkih ludih koji su još ostali,” kaže Somerindyke iz ‘Regulusa’, koji vjeruje da je “birokratska neučinkovitost” otjerala mnoge strane posrednike u trgovini oružjem.

Petrov, bivši čelnik ‘Spetstechnoexporta’, tvrdi da su strani posrednici ključni za kontinuiranu opskrbu oružjem, jer preuzimaju financijske i logističke rizike u ime Kijeva.

“Proizvođači kažu... "Ako ne platite unaprijed, neću vam dati ništa,” kaže. “Mnogo je posrednika koji kažu: "Koristit ćemo vlastiti novac, preuzet ćemo rizike.”

Međutim, ukrajinski istražitelji koji proučavaju neuspjele ugovore o nabavi oružja tvrde da bi savezničke vlade trebale prisiliti proizvođače da izravno prodaju Ukrajini, eliminirajući posrednike i osiguravajući bolju transparentnost cijena.

“Što više posrednika, to viša cijena,” kaže jedan od istražitelja.

U međuvremenu, ‘OTL-ov’ Cook—mladi američki trgovac oružjem od kojeg Ukrajina pokušava povratiti novac za neisporučeno municiju—daleko je dogurao od vođenja male trgovine oružjem u Arizoni.

Amerikanac je, prema raznim korporativnim registracijskim dokumentima, osnovao nekoliko stranih poduzeća, uključujući tvrtku za nekretnine na Kosovu i start-up u Pragu.

Međutim, Cook je također pretrpio skupu neisporuku.

U julu 2023., nešto više od šest mjeseci nakon što je potpisao vojni ugovor s Ukrajinom koji mu je obilježio karijeru, Cook se u Las Vegasu sastao s čovjekom koji se predstavio kao bivši bankar specijaliziran za poslove u neprijateljskim okruženjima.

Prema pritužbi koju je podnio kenijskoj policiji, Cook je zatim otputovao u Keniju s ciljem kupnje zlatnih poluga u vrijednosti od 1,2 milijuna dolara. Novac je prebacio afričkom prodavaču putem tvrtke registrirane u Wyomingu. No, na Cookovu nesreću, zlato—baš kao i ukrajinsko streljivo—nikada nije stiglo.

(Vijesti.ba)