Dječiji dodatak nije trošak, već dugoročna investicija

Pravovremena ulaganja u djecu, donošenje reformskih zakona i jačanje socijalnih usluga mogu pretvoriti viziju pravednog društva u zakone, zakone u praksu, a praksu u dostojanstven život za sve građane i djecu, zajednička je poruka poslana s Konferencije „Reforme sistema socijalne zaštite u FBiH: pravedniji, otporniji i efikasniji sistem za sve“ održane u Sarajevu u organizaciji Federalnog ministarstva rada i socijalne politike i UNICEF-a BiH.

“Ovo je važan trenutak za budućnost socijalne zaštite i pokreću se bitne reforme. Na taj način Federacija čini strateški i dugoročnu investiciju u svoje najveće bogatstvo, a to su njeni ljudi, i njena djeca. Sa svojim partnerima kao štto su EU i Svjetska banka, UNICEF  je ponosan što može podržati vlasti u radu na ova tri ključna prioriteta: Univerzalni dječiji dodatak, institucije sistema socijalne zaštite, i socijalna zaštita koja je otporna na vanredne situacije”, kazao je na Konferenciji Marc Lucet, predstavnik UNICEF-a u BiH, potcrtavajući kako ulaganje ulaganje u ove oblasti predstavlja investiciju u ljudski kapital koji će biti presudan za budućnost BiH:

“Univerzalni ili u ovom slučaju realni, prošireni dječiji dodatak nije trošak, nego najpametnija investicija u smanjenje dječjeg siromaštva, izgradnju ljudskog kapitala i stvaranje jednakih prilika za svako dijete. Ovo je investicija koja je više od socijalne podrške, ovo je moćan alat koji će smanjiti dječije siromaštvo u FBiH, suziti prostor nejednakosti”.

Zamjenik šefa Delegacije Evropske unije u BiH Adebayo Babajide potctao je kako je socijalna zaštita  jedan od temelja inkluzivnog, pravednog i prosperitetnog društva i njen značaj u kontekstu pristupanja BiH Europskoj uniji:

“Kroz socijalnu zaštitu osiguravamo da niko ne bude ostavljen po strani i da svi građani i građanke imaju mogućnost da žive dostojanstven život, bez obzira na njihove okolnosti, a jedan od najvažnijih aspekata reformi je međusektorska saradnja. Međusobna povezanost socijalnih službi, stanovanja, socijalnog osiguranja, obrazovanja, politika za zapošljavanje zahtijeva jedan holističan pristup koji će uzeti u obzir procjenu rizika i zaštitu. Kako BiH napreduje prema EU, od ključnog značaja je osigurati da sistemi socijalnog osiguranja budu održivi i da pružaju adekvatne benefite.”.

“Socijalna zaštita nije posljednja tačka na listi prioriteta, već prvi bedem jedne zdrave države. Naš cilj je da sadašnji dječiji dodatak, koji doseže svega 20 posto djece, proširimo na barem 50 posto mališana u FBiH. To bi bio veliki korak u usporavanju demografskog pada, jačanju porodica i izgradnji otpornijeg društva. U fokus stavljamo poruku da ne idemo logikom ‘koliko košta podrška porodicama’, nego ‘koliko košta odustajanje od njih”, kazao je na Konferenciji federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić.

Konferencija je pružila pregled ključnih reformskih procesa koji će Federaciju BiH voditi ka modernijem i uključivijem sistemu socijalne i dječije zaštite, s fokusom na tri reformska zakona; Zakon o socijalnim uslugama, Zakon o Zavodu za socijalnu zaštitu i Zakon o stručnim djelatnostima u socijalnoj i dječijoj zaštiti.

“Imamo nizak natalitet, radno sposobno stanovništvo odlazi, uz preopterećen penzioni sistem. Čovjek je najvažniji resurs, i ako ne obratimo pažnju na našu djecu, bojim se da ne izgubimo budućnost. Ove reforme nisu ni političko, ni ekonomsko, ni bilo koje drugo pitanje, osim pitanje opstanka države.”, potcrtao je ministar Delić na jednom od panela tokom Konferencije, na kojem je predsjedavajući Zastupničkog doma Parlamenta FBiH Dragan Mioković također potcrtao njihov značaj:

“Sve što danas radimo, radimo za našu djecu i naše unuke. Smatram da je uz ekonomiju i sigurnost, socijalna zaštita treći stub uspiješnosti politika ili politika koje vodi zemlju.  Univerzalni dječiji dodatak i kvaziuniverzalni model koji ima značajno širi obuhvat je nešto revolucionarno, ako se na tome bude radilo na danas predstavljen način”, kazao je Mioković, najavljujući kako bi sve spomenuto uskoro trebalo zaživjeti i u praksi:

“Univerzalni dječiji dodatak je izuzetno bitna tematika o kojoj moramo razgovarati i koju moramo podržati, s obzirom na demografsku situaciju u kojoj se naše društvo nalazi. To svakako predstavlja iskorak u koompletnoj politici, ne samo ove vlade nego i generalno. Kao zakonodavna vlast spremni smo otvoriti put izmjenama Zakona o materijalnoj podršci porodicama s djecom kako bismo već 2026. godine uveli novi model dječijeg dodatka koji će obuhvatiti što veći broj djece u Federaciji. ”

Radni dio skupa bio je podijeljen u tri bloka koji su pokrivali zakonodavne reforme, univerzalni, odnosno prošireni dječiji dodatak, te jačanje otpornosti sistema na krize. Predstavljene su Studije izvodljivosti uvođenje univerzalnog dječijeg dodatka u FBiH i Studija izodljivosti pružanja novčanih davanja u vanrednim situacijama kroz sistem socijalne zaštite u FBiH, dok su iskustva iz poplava 2024. pokazala koliko je važan jedinstven, institucionalno podržan odgovor socijalnog sektora u vanrednim situacijama.

“Uz malo napora, energije i političke volje može se napraviti važan iskorak na putu uvođenja univerzalnog dječijeg dodatka.”, kazao je tokom prezentacije Studije izvodljivosti Muamer Halilbašić, direktor Ekonomskog instituta Sarajevo, dok je predsjednik Saveza socijalnih radnika FBiH Mirnes Telalović poseban fokus stavio na one zbog kojih se reforme i sprovode:

“Kada govorimo o reformi, pitanje suštine socijalne zaštite nije administrativno i tehničko pitanje, već pitanje odgovornosti, digniteta i pravičnosti prema najugroženijim društvenim grupama.

Bilo je govora i o Zakonu o metodologiji izrade socijalnih karata u FBiH po osnovu kojeg bi se trebala raditi digitalna socijalna karta, alat koji bi objedinio podatke o socio- ekonomskom statusu građana  i omogućio brže, transparentnije i pravednije usmjeravanje budžetskih sredstava.

Pomoćnik ministra rada i socijalne politike u Sektoru za socijalnu zaštitu i zaštitu obitelji i djece Miroslav Jurešić naglasio je značaj približavanja usluga njihovim korisnicima i korisnicama:

“Cilj reformi je i donijeti balans u sektor dječije zaštite. Važno je i ono što trebamo pokušati jeste vratiti socijalne usluge u zajednici tamo gdje one i pripadaju, i da se ljudima socijalne usluge pruže u njihovoj lokalnoj zajednici.”.

Razgovaralo se o i socijalnoj zaštiti u vremenu rastućih rizika od vanrednih situacija u FBiH uz naučene lekcije iz poplava i priprema za buduće vanredne situcije. Iskustvo u Federaciji BiH, kroz Studiju o opcijama pružanja novčane pomoći u kriznim situacijama, jasno pokazuje da je najizvodljiviji model upravo širenje postojećeg sistema materijalnih davanja za socijalno ranjive kategorije.

“Univerzalni dječiji dodatak je izuzetno bitna tematika o kojoj moramo razgovarati i koju moramo podržati, s obzirom na demografsku situaciju u kojoj se naše društvo nalazi. To svakako predstavlja iskorak u koompletnoj politici, ne samo ove vlade nego i generalno. Kao zakonodavna vlast spremni smo otvoriti put izmjenama Zakona o materijalnoj podršci porodicama s djecom kako bismo već 2026. godine uveli novi model dječijeg dodatka koji će obuhvatiti što veći broj djece u Federaciji. ”

Radni dio skupa bio je podijeljen u tri bloka koji su pokrivali zakonodavne reforme, univerzalni, odnosno prošireni dječiji dodatak, te jačanje otpornosti sistema na krize. Predstavljena je i Studija izvodljivosti uvođenje univerzalnog dječijeg dodatka u FBiH, dok su iskustva iz poplava 2024. pokazala koliko je važan jedinstven, institucionalno podržan odgovor socijalnog sektora u vanrednim situacijama.

“Uz malo napora, energije i političke volje može se napraviti važan iskorak na putu uvođenja univerzalnog dječijeg dodatka.”, kazao je tokom prezentacije Studije izvodljivosti Muamer Halilbašić, direktor Ekonomskog instituta Sarajevo, dok je predsjednik Saveza socijalnih radnika FBiH Mirnes Telalović poseban fokus stavio na one zbog kojih se reforme i sprovode:

“Kada govorimo o reformi, pitanje suštine socijalne zaštite nije administrativno i tehničko pitanje, već pitanje odgovornosti, digniteta i pravičnosti prema najugroženijim društvenim grupama.

Bilo je govora i o Zakonu o metodologiji izrade socijalnih karata u FBiH po osnovu kojeg bi se trebala raditi digitalna socijalna karta, alat koji bi objedinio podatke o socio- ekonomskom statusu građana  i omogućio brže, transparentnije i pravednije usmjeravanje budžetskih sredstava.

Pomoćnik ministra rada i socijalne politike u Sektoru za socijalnu zaštitu i zaštitu obitelji i djece Miroslav Jurešić naglasio je značaj približavanja usluga njihovim korisnicima i korisnicama:

“Cilj reformi je i donijeti balans u sektor dječije zaštite. Važno je i ono što trebamo pokušati jeste vratiti socijalne usluge u zajednici tamo gdje one i pripadaju, i da se ljudima socijalne usluge pruže u njihovoj lokalnoj zajednici.”.

Zamjenik šefa Delegacije Evropske unije u BiH Adebayo Babajide potctao je kako je socijalna zaštita  jedan od temelja inkluzivnog, pravednog i prosperitetnog društva i njen značaj u kontekstu pristupanja BiH Europskoj uniji:

“Kroz socijalnu zaštitu osiguravamo da niko ne bude ostavljen po strani i da svi građani i građanke imaju mogućnost da žive dostojanstven život, bez obzira na njihove okolnosti, a jedan od najvažnijih aspekata reformi je međusektorska saradnja. Međusobna povezanost socijalnih službi, stanovanja, socijalnog osiguranja, obrazovanja, politika za zapošljavanje zahtijeva jedan holističan pristup koji će uzeti u obzir procjenu rizika i zaštitu. Kako BiH napreduje prema EU, od ključnog značaja je osigurati da sistemi socijalnog osiguranja budu održivi i da pružaju adekvatne benefite.”.

Konferencija je okupila više od 200 učesnica i učesnika, među kojima predstavnike i predstavnice zakonodavne i izvršne vlasti, kantonalnih resornih ministarstava, centara za socijalni rad, civilne zaštite, akademske zajednice, ambasada, međunarodnih organizacija, Evropske unije, Svjetske banke, UN agencija i organizacija civilnog društva.


(Vijesti.ba)