Guardian: Dodikova porodica sa zapadnim zvaničnikom o uslovima njegovog odlaska

Predsjednik RS suočava se s mogućnošću zabrane obnašanja funkcije zbog separatističkih djelovanja, ali se možda još uvijek može držati u vlasti, piše Guardian.

Članovi elitne mađarske policijske jedinice prešli su granicu u civilnoj odjeći, obukavši uniforme tek kada su stigli na odredište.

Po dolasku u Banja Luku pozirali su u zelenim uniformama zajedno sa srpskim policajcima.

Službeno, Mađari su došli kao instruktori, ali misija je objavljena tek nakon što je njihovo prisustvo izvješteno u lokalnim novinama.

Navodno suverena vlada Bosne i Hercegovine u Sarajevu nije bila obaviještena da će do 300 paravojnih policajaca iz druge zemlje preći granicu.

Vrijeme je bilo ključno: Mađari su stigli uoči ključnog, potencijalno eksplozivnog datuma.

26. februara, Milorad Dodik, predsjednik ReS, srpske autonomne jedinice, osuđen je na godinu dana zatvora i šestogodišnju zabranu obnašanja funkcije zbog separatističkih djelovanja.

Dodik, koji vodi entitet od 2006. godine, osuđen je zbog toga što je ignorisao izaslanika međunarodne zajednice u Bosni, poziciju koja je stvorena kako bi osigurala implementaciju Dejtonskog sporazuma koji je okončao rat 1992-1995. godine. Tehnički, vrhovna vlast u zemlji, visoki predstavnik, ima moć nametanja ili ukidanja zakona i smjenjivanja zvaničnika.

Reagujući na presudu, Dodik je rekao svojim pristalicama da je presuda "besmislica" i pozvao ih da "budu veseli".

Potom je rekao da Bosna i Hercegovina "više ne postoji" i, u očiglednom koraku prema otcjepljenju, donio je lokalne zakone koji zabranjuju prisustvo nacionalnih pravosudnih i zakonskih zvaničnika na teritoriji RS.

Dodik je inzistirao da se neće žaliti na presudu jer ne priznaje jurisdikciju suda, ali je napomenuo da njegovi advokati mogu podnijeti žalbu, što su oni i učinili.

Presuda i Dodikova reakcija predstavljaju trenutak kada je dugoročna disfunkcionalnost Bosne prešla u opasnu krizu koja bi mogla podijeliti Evropu.

Pokazalo je da će, pod pritiskom, mađarski premijer Viktor Orbán aktivno stati na stranu Vladimira Putina i saveznika kao što je Dodik, umjesto na stranu Bruxellesa.

Tokom skoro dva desetljeća na vlasti, Dodik je bio čest posjetilac Moskve, gdje je boravio i ovog utorka, po treći put od marta.

Autoritarni predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić, također rutinski podržava Dodika u njegovom sukobu sa Sarajevom i zapadnim prijestolnicama.

Vučić je došao u Banja Luku u znak solidarnosti nakon što je presudu suda nazvao "nezakonitom, antidemokratskom". Dvojica muškaraca su se ponovo sastali u Beogradu u ponedjeljak, dok je Dodik putovao u Moskvu.

Presuda i njene posljedice također su pokazale da, 30 godina nakon što je sukob u Bosni odnio više od 100.000 života, temeljne podjele u zemlji nisu daleko od rješenja.

Malo ko očekuje povratak rata, ali zemlja ostaje žarište u srcu Evrope s potencijalom za sukobe i nasilje.

Rat koji je okončan Dejtonskim sporazumom bio je užasan sukob koji je vratio genocid u srce Evrope. Sporazum je obilježen ovih dana sastankom NATO-a u američkom gradu Ohaju, koji je dao ime ovom mirovnom dogovoru. No, iako je Dejton zaustavio ubijanje, on je samo zamrznuo sukob podjelom zemlje na dvije polovice: RS i FBiH Bošnjaka i Hrvata.

Kritičari Dejtonskog sporazuma optužuju ga da je bio nagrada za etničko čišćenje. Zavođenje mirne situacije je tokom godina postalo okov koji je spriječio Bosnu da postane funkcionalna država. On je uspostavio višeslojni sistem vlasti koji je favorizirao nacionalističke stranke, paralizu i korupciju.

Od dolaska na vlast, Dodik, predsjednik RS i lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata, blokira reforme i evropske integracije prijetnjama otcjepljenjem i povratkom u sukob.

Međutim, postoje znakovi da postaje politički slabiji: bosanski zvaničnici i strani diplomati u Sarajevu potvrdili su izvještaje u mađarskoj štampi koji govore da su Orbánovi paravojni sastavi bili u Banja Luci kako bi izvukli Dodika ako bi bio uhvaćen u kutu i morao pobjeći.

To se još uvijek nije dogodilo, ali stručnjaci kažu da Dodikov odlazak ostaje velika mogućnost: u posljednjim mjesecima, Dodikova porodica se obratila jednom višem zapadnom zvaničniku kako bi pregovarali o uslovima njegovog odlaska, izvještava Guardian.

Međutim, nije sigurno da će Dodik odabrati egzil.

Umjesto toga, mogao bi nastaviti pokušavati prkositi presudi – i međunarodnoj zajednici – i držati se vlasti iza zaštite svojih paravojnih policajaca. Za samu zemlju, limbo u kojem se nalazi nosi velike rizike.

"Ovo je vrlo jasno najopasniji trenutak u Bosni od 1995. godine", rekao je Jasmin Mujanović, politički analitičar iz Bosne. "To je kriza koja se može završiti samo njegovim hapšenjem ili ako na kraju odluči pobjeći."

Postojala je pokušaj da se Dodik uhvati u aprilu, nakon donošenja zakonodavstva koje je bilo ekstremno čak i prema njegovim standardima. Bosanski tužilac izdao je naloge za hapšenje njega i još dvojice srpskih zvaničnika, a šest sedmica kasnije došlo je do napetog stava u istočnom Sarajevu, kada su pripadnici srpske policije spriječile agente Agencije za istrage i zaštitu Bosne (SIPA) da uhapse Dodika. SIPA agenti su se povukli.

Žalbeni postupak na presudu iz februara trebao bi biti zaključen do kraja godine, ali se očekuje da će biti donesen do ljeta.

Ako potvrdi Dodikovu presudu i kaznu, zabrana obnašanja funkcije će stupiti na snagu, što bi moglo izazvati nove predsjedničke izbore u Republici Srpskoj i moguću pobjedu opozicijske koalicije koja je spremna surađivati protiv etničkih granica i oživjeti zahtjev Bosne za članstvo u EU.

Također bi to moglo značiti da bi mogla biti poduzeta nova, odlučujuća pokušaja da se Dodik uhvati, a Bosna bi mogla zatražiti podršku malih europskih mirovnih snaga, Eufora, barem kao pokazivanje podrške.

"Jedina misterija je hoće li Dodik prihvatiti presudu i napustiti svoj položaj u predsjedničkoj palači", rekao je Igor Crnadak, bivši ministar vanjskih poslova Bosne i visoki član Stranke demokratskog progresa, dijela srpske opozicione blokade. "Ili će odbiti napustiti svoj položaj? Mislim da niko ne zna što će učiniti."

Dodao je: "Mislim da je Bosna na prekretnici."

Christian Schmidt, bivši njemački ministar koji trenutno obnaša funkciju visokog predstavnika, inzistira da je trenutno riječ o političkoj, a ne sigurnosnoj krizi.

"Kako da riješimo ovakve izazove bez eskalacije? Mislim da je ovo nešto što zahtijeva puno diplomatije i razgovora iza kulisa u ovom trenutku", rekao je Schmidt, ali je dodao: "Ne vidim da gospodin Dodik ispunjava uslove za odgovornog člana političkog vođstva ove zemlje."

Prošle sedmice, Schmidt je izvijestio Vijeće sigurnosti UN-a o pogoršanju situacije i pozvao na međunarodni angažman kako bi se spriječila katastrofa. Oznake na sastanku Vijeća nisu bile ohrabrujuće. Ruska delegacija napustila je dvoranu dok je Schmidt govorio, a srpski član koji trenutno predsjedava Bosnom, Željka Cvijanović, doletjela je na sastanak kako bi pokušala okrenuti situaciju protiv Schmidta, dovodeći u pitanje njegov legitimitet i optužujući ga za "diktaturu" i "represiju".

Na razini EU-a, također je bilo ograničeno djelovanje. Mađarska je do sada blokirala sankcije protiv Dodika, uz pomoć Hrvatske.

Međutim, financijski pritisak na Dodika raste.

SAD, UK, Njemačka, Austrija, Poljska i Litvanija poduzele su pojedinačne kaznene mjere protiv njega. Njegova nada da bi povratak Trumpa na vlast mogao dovesti do brzog ukidanja američkih sankcija nije se ispunila; nova administracija nije zainteresirana za Bosnu.

Ako njegov žalbeni postupak bude neuspješan, Crnadak je sugerisao da slijedi istu preporuku koju je Dodik nekada davao vođama bosanskih Srba dok su bili u bijegu pred Haškim tribunalom: predajte se.

"Što sada radite, direktno utječe na srpski narod i Republiku Srpsku", rekao je Crnadak. "Ako volite svoj narod, otići ćete na sud i boriti se za svoju nevinost."

 
(Vijesti.ba)