Održana panel diskusija SMART CITY - Rješenja za zelene gradove

Sala je bila ispunjena do posljednjeg mjesta, a među učesnicima su bili predstavnici vladinog i nevladinog sektora, kao i stručnjaci iz oblasti održivog urbanog razvoja, inovacija i pametnih tehnologija. Moderator događaja bila je Mersiha Babić, predsjednica Skupštine UzH2OIE.

Panelisti Maja Lukić Grabovac, project manager SERDA, Emir Karavdić, potpredsjednik Skupštine UzH2OIE, Dr. Anton Jekauc, NO BH K Cigre, MA Haris Čapelj, Elekrotehnički fakultet Univerziteta u Sarajevu i Adla Kahrić, ekspertica za biodiverzitet su kroz diskusiju istakli potencijale i izazove u planiranju i implementaciji održivih rješenja, s ciljem transformacije gradova u efikasna, tehnološki napredna i ekološki odgovorna urbana okruženja.

Dr. Anton Jekauc NO BH K Cigre izjavio je da su zeleni i pametni gradovi nastali kao odgovor na potrebu da se dopuni tradicionalna teorija o gradovima kao mjestima gdje se optimalno susreću ponuda i potražnja, ali i kao sredinama koje nude kvalitetno, ugodno i održivo okruženje za život i rad.

“Kako bi se postigao visoki kvalitet života za sve građane, ključno je očuvanje okoliša i efikasno upravljanje resursima. Zeleni gradovi karakterišu se brigom o okolišu i racionalnim korištenjem prirodnih resursa. To podrazumijeva korištenje obnovljivih izvora energije (poput sunca, vjetra i vode), gradnju energetski efikasnih zgrada, širenje javnih zelenih površina – parkova, drvoreda, zelenih krovova, te unapređenje održive mobilnosti kroz javni prevoz, biciklizam i upotrebu električnih trotineta. Neizostavan dio zelene agende je i efikasno odvajanje otpada te reciklaža sekundarnih sirovina.

S druge strane, pametni gradovi oslanjaju se na napredna tehnološka i digitalna rješenja kako bi unaprijedili svakodnevni život stanovnika, kroz pametno upravljanje energijom, saobraćajem, javnim uslugama i urbanim prostorima. Među gradovima koji prednjače u primjeni zelenih i pametnih praksi posebno se izdvajaju Kopenhagen (Danska), Singapur, Freiburg, Stuttgart i Karlsruhe (Njemačka), te Seul (Južna Koreja) – gradovi koji predstavljaju uzore u balansiranju urbanog razvoja, ekološke održivosti i tehnološke inovacije” izjavio je Jekauc.

Zeleni gradovi nisu samo koncept urbanog planiranja - oni su vizija održive budućnosti istakla je Adla Kahrić, ekspertica za biodiverzitet.

“Ključno je razumjeti da njihova održivost ne počiva samo na inovacijama i tehnologiji, već prvenstveno na očuvanju prirode i racionalnom korištenju prirodnih resursa. Naša svakodnevica, zdravlje i kvalitet života direktno ovise o ekosistemskim uslugama koje priroda pruža. Stoga, u eri ubrzane urbanizacije i industrijalizacije, naš fokus mora biti na održivim praksama i zelenim inovacijama koje ne iscrpljuju prirodu, već je integriraju u razvoj. Samo takvim pristupom možemo graditi gradove koji su otporni, inkluzivni i istinski prilagođeni potrebama ljudi i planete”, izjavila je Kahrić.

Haris Čapelj, viši asistent na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu govorio je o lokalnim zajednicama i njihovoj realnoj spremnosti za sprovedbu zelene i digitalne tranzicije.

“Postoji mnogo problema i izazova koje moramo obuhvatiti. Mislim da prelazak i veoma bliska transformacija nije realna. Kao što možemo vidjeti, kadar koji radi u organizacijama zaista ima želja i informisan je sa inicijativama, te poznaje postojanje pravilnika i smjernica za pravce koji nas vode ka digitalnoj tranziciji. Međutim, smatram da generalno lokalne zajednice i niži nivoi vlasti ovise mnogo od viših nivoa vlasti i usmjerenja generalnog usmjerenja. Ne radi se dovoljno na kreiranju makro plana u postavljaju infrastrukture, modela i pravnih akata preko kojih bi se ova tranzicija lakše usmjerila i efektivnije realizovala. Naravno, ne trebamo se obeshrabriti, ipak mi kao manje društvo u odnosu na druge zemlje na prostoru Evropske unije imamo tendenciju da pratimo trendove i regulativu koje veće zemlje donose, kako bismo i sami mogli se adaptirati. Kao što je rečeno na panelu - promjene počinju u nama, a mi kao stručnjaci i osobe koje su željne za rad i transformacijom možemo doprinijeti sa profesionalnog aspekta društvu na način da se upravo smjernice, akti i infrastruktura što bolje realizira”, izjavio je Čapelj.

Emir Karavdić, potpredsjednik Skupštine UzH2OIE govorio je o važnosti digitalnih alata, posebno BIM tehnologije, kao temelja za precizno planiranje i održivu gradnju.

“Istakao bih da prava promjena ne dolazi isključivo iz tehnologije, već prvenstveno iz promjene svijesti – iz naše spremnosti da prihvatimo nove načine razmišljanja i djelovanja. Graditi pametnije, efikasnije i održivije urbane prostore znači prije svega graditi zajednice koje razumiju vrijednost dugoročnog ulaganja u okoliš, infrastrukturu i međuljudske odnose. Digitalna rješenja i održiva gradnja nesumnjivo predstavljaju ključne alate na putu ka otpornijim i funkcionalnijim gradovima. No, bez znanja, edukacije i aktivnog uključivanja građana, ta tranzicija neće biti moguća. Tehnologija može ubrzati napredak, ali samo obrazovana i osviještena zajednica može osigurati da on bude pravičan, održiv i usmjeren ka stvarnim potrebama ljudi”, zaključio je Karavdić.

Maja Lukić Grabovac, project manager SERDA istakla je da Sarajevska regionalna razvojna agencija SERDA aktivno učestvuje u implementaciji niza transnacionalnih i prekograničnih projekata, usmjerenih ka postizanju klimatske neutralnosti.

“Istakla bih projekat INFIRE - Inovativna finansijska rješenja za planiranje klimatski otpornih i neutralnih životnih sredina koji se implementira u okviru Interreg MED programa a dio je Mediteranske Misije Zelenih održivih područja. Kako bi Bosna i Hercegovina ispunila preuzete obaveze u okviru klimatskih ciljeva, neophodno je strateški i sistematski pristupiti smanjenju ranjivosti na posljedice klimatskih promjena. To podrazumijeva minimiziranje negativnih uticaja, jačanje otpornosti te prepoznavanje i iskorištavanje prilika koje klimatske promjene mogu donijeti. Ovi ciljevi će se ostvariti kroz uspostavljanje poticajnog okruženja za jasan i koordiniran proces prilagođavanja, koji će obuhvatiti sve relevantne sektore, nivoe vlasti, civilno društvo i privatni sektor”, dodala je Lukić Grabovac.

Pored panel diskusije održana su i dva predavanja. Studentica Tehničkog fakulteta u Grazu, Nejla Ibraković, poslala je inspirativnu poruku ženama iz STEM oblasti koja je ostavila snažan utisak na sve prisutne.

“Žene trebaju da nastave hrabro koračati putem inovacija, jer bez njihovog znanja, vizije i upornosti nema održive ni pametne budućnosti. Mjesto žene je u laboratoriji, u radionici, u kodu i na terenu – tamo gdje se prave promjene. STEM pripada podjednako i muškarcima i ženama”, zaključila je Ibraković.

Tomislav Tomas, advokat u Advokatskom društvu „Ibrahimović&CO“ d.o.o. Brčko distrikt BiH.održao je stručno predavanje na temu „Energetsko pravo u BiH – s fokusom na pravno reguliranje zaštite okoliša“, te je prisutnima dao pojašnjenja vezano za propise u oblasti energetike, hodogram dozvola, uz osvrt na zaštitu okoliša.

“BiH je na nivou entiteta (FBIH i RS), odnosno na nivou BD BIH, u posljednje 3-4 godine donijela niz propisa u oblasti energetike koji nastoje pratiti „pravnu stečevinu EU“.

Međutim, potrebno je dodatno uskladiti propise i pojednostaviti proceduru ishođenja dozvola, a pogotovo u oblasti zaštite okoliša. Na primjer ishođenje okolišne dozvole u FBIH u određenim kantonima za solarne elektrane nije potrebno, a u RS je za solarne elektrane potrebno ishoditi i prethodnu procjenu utjecaja na okoliš, te dodatno okolišnu dozvolu” pojasnio je u toku predavanja Tomas.

(Vijesti.ba)