31.05.2025 / 11:44 Magazin - Zdravo roditeljstvo

Djeca koja se osjećaju sigurno kod kuće, izrastaju u uspješne odrasle osobe

Djeca koja se osjećaju sigurno kod kuće, izrastaju u uspješne odrasle osobe
Foto: Ilustracija
Emocionalno sigurno roditeljstvo sve je češća tema među psiholozima i stručnjacima za razvoj djece, i sve više se prepoznaje kao ključna osnova za stvaranje zdravog, sretnog i uspješnog djeteta.

Dok su tradicionalni pristupi često naglašavali strogoću, pravila ili čak popustljivost, novi trend u odgoju fokusira se na nešto mnogo dublje: stvaranje emocionalno sigurnog prostora u kojem dijete može slobodno istraživati, rasti i razvijati se.

Što je emocionalno sigurno roditeljstvo?

Za razliku od autoritarnog (strogi fokus na poslušnost) ili permisivnog (manjak granica), emocionalno sigurno roditeljstvo podrazumijeva jasno postavljanje granica uz toplinu, razumijevanje i emocionalnu povezanost.

Riječ je o pristupu gdje roditelj:

  • Priznaje i prihvaća emocije djeteta, čak i one neugodne poput ljutnje ili tuge
  • Ne posramljuje dijete, čak ni u teškim situacijama
  • Ne gleda loše ponašanje kao prkos, već kao znak potrebe ili unutarnjeg stresa
  • Preuzima odgovornost nakon sukoba, izvinjava se, povezuje se s djetetom umjesto da ga ignorira ili kažnjava

Psiholozi naglašavaju: djeca u emocionalno sigurnom okruženju razvijaju jaču emocionalnu otpornost, bolju samoregulaciju, lakše sklapaju zdrave odnose i dugoročno imaju više povjerenja u sebe.

Kako ovo prakticirati u svakodnevnom životu?

Krenite od sebe

Roditeljstvo počinje unutra. Kako vi reagirate kada ste pod stresom? Koji vas obrasci iz vlastitog djetinjstva oblikuju? U trenucima sukoba, umjesto automatske reakcije, zastanite i zapitajte se: “Zašto me ovo toliko uzrujava?”

Gledajte ponašanje kao poruku

Dijete koje viče ili lupa vratima ne pokušava vas “napasti”, već vam nešto poručuje. Pitajte: “Što se iza ovoga krije? Što mu je sada potrebno?” Umjesto kazne, ponudite radoznalost i razumijevanje.

Postavljajte granice s empatijom

Granice su neophodne, ali mogu se izreći smireno. Primjerice: “Razumijem da si frustriran, ali ipak sada ne možeš.” Umjesto prijetnji, ponudite pomoć u razumijevanju emocija.

Izbjegavajte posramljivanje

Ako ste pogriješili (a svi ponekad griješimo), pokažite ranjivost i izvinite se: “Nije bilo u redu što sam vikala. Žao mi je. Idemo zajedno pronaći bolje rješenje.” Time učite dijete kako izgleda zdrava komunikacija.


(Vijesti.ba)

Izdvajamo