Francuski milijarder Stérin ulaže milione eura u inicijative koje promiču krajnje desničarske stavove. Međutim on je samo jedan od mnogih, zbog toga neki pozivaju na strože propise.
Saslušanje francuskog milijardera Pierrea Édouarda Stérina nestrpljivo se iščekivalo. Očekivalo se da će se otkriti detalji "pravog ekosistema političkog osvajanja", prema riječima člana parlamentarnog istražnog odbora.
Cilj je bio ispitati poduzetnika i vlasnika firme Smartbox, platforme koja prodaje specijalne poklone poput skoka padobranom i slično, o njegovom projektu "Périclès", putem kojeg je već uložio gotovo 30 miliona eura u inicijative koje predstavljaju duboko konzervativne vrijednosti. No on se nije pojavio na ispitivanju u Nacionalnoj skupštini, piše DW.
"Jučer nas je gospodin Stérin obavijestio da želi svjedočiti putem video veze, iz sigurnosnih razloga", kaže Thomas Cazenave, zastupnik vladajuće koalicije Ensemble i predsjednik istražnog odbora. "Odgovorio sam da smo poduzeli zaštitne mjere, poput onih za parlamentarce koji su redovito izloženi prijetnjama."
Cazenave je požalio zbog ove "taktike odugovlačenja". To je onemogućilo provjeru je li Périclès postupao u skladu s francuskim zakonima o financiranju stranaka. Stérin nije jedini milijarder koji pokušava usmjeriti političko mišljenje u Francuskoj udesno. Stoga neki pozivaju na stroža pravila.
Desničarski inkubator
Arnaud Rérolle, generalni direktor Périclèsa, saslušan je sedmicu ranije. „Ekonomska, socijalna i moralna situacija u našoj zemlji je kritična", rekao je Rérolle odboru. „Mi smo inkubator na desnoj strani političkog spektra i zaduženi smo za metapolitičke projekte. Do sada smo podržali manje od 15 posto od 600 prijava."
To uključuje krajnje desničarski časopis „L'Incorrect" i „Opservatorij za dekolonizaciju", koji, između ostalog, osuđuje navodno neprijateljstvo prema prosvjetiteljstvu tzv. „woke" ideologije. Međutim, Rérolle je otkrio samo neke od projekata koje je podržao. Dodao je da Périclès ne financira kandidate na izborima. Francuski zakon to dopušta samo političkim strankama.
„Problem za demokratiju"
Pierre-Yves Cadalen smatra da su Rérolleove izjave previše nejasne. Zastupnik krajnje lijeve stranke Nepokorena Francuska (LFI) potpredsjednik je istražne komsije. „Dnevnik L'Humanité objavio je interni dokument prema kojem Périclès želi pomoći krajnje desnoj stranci Rassemblement National (RN) da osvoji 300 gradova na lokalnim izborima 2026.", kaže Cadalen za DW.
Rérolle je na saslušanju potvrdio da je dokument doduše autentičan, ali ga je nazvao „zastarjelim". Prema dokumentu, vlada planira potrošiti 150 miliona eura tokom deset godina na borbu protiv islamizma, imigracije i rodne ideologije te raditi na pobjedi na predsjedničkim i parlamentarnim izborima 2027. Vođa RN-a Jordan Bardella i predsjednička kandidatkinja RN-a Marine Le Pen su, kako se navodi, „pouzdane su osobe" u ovom procesu.
„Problem je za demokraciju kada se milijarderi ovako miješaju u politički život", kaže Cadalen, i pri tom ne misli samo na Stérina. U Francuskoj jedanaest milijardera posjeduje 80 posto dnevnog tiska. Njihove televizijske i radio postaje zajedno imaju više od polovice ukupnog broja gledatelja i slušatelja.
Gnjev imperija
Koncentracija medijskog tržišta ima dalekosežne posljedice. „Među novinarima postoji određena autocenzura prema tim milijarderima. Strahuje se i po odnos s potencijalnim budućim poslodavcem", kaže za DW Amaury de Rochegonde, novinar sedmičnika Stratégies i radio postaje RFI.
Milijarder Vincent Bolloré i Stérin također su udružili snage. „Njih dvojica su se sastali i čini se da žele uniju desnice, odnosno konzervativnog krila republikanaca, s RN-om."
Alexis Lévrier, medijski historičar na Univerzitetu u Reimsu, iz prve ruke je iskusio što znači kritikovati ovo carstvo. „Primio sam hiljade poruka – uvreda, ali i prijetnji smrću, uključujući i one od trgovca oružjem", objašnjava. Levrier je tražio da se nekim medijima carstva Bollore oduzme licenca što je izazvalo val prijetnji.
No za Hervéa Jolyja, histroičara u CNRS-u (Nacionalni istraživački institut Francuske), Stérin i Bolloré su iznimke. „RN gotovo da nema javnih zagovornika među poduzetnicima", rekao je za DW. „Historijski gledano, poslodavci nisu podržavali krajnju desnicu prije nego što je došla na vlast. Poslovni ljudi obično podržavaju etablirane, konzervativne stranke. Danas su mnoge od njih progresivne, zalažu se za jednakost i okrenute su borbi protiv klimatskih promjena."
Pustiti da se sami razotkriju
Stvari bi mogle biti drugačije da je krajnja desnica došla na vlast. „U Njemačkoj su poslovni ljudi surađivali s Hitlerom i doprinijeli učvršćivanju njegove moći", kaže Joly. Međutim, za zastupnika Cadalena, stanje je već sad alarmantno. „Trebaju nam zakoni protiv koncentracije na medijskom tržištu", kaže.
„To su platforme za reakcionarne snage koje žele demontirati našu ustavnu državu, kao u SAD-u." Tamo ponovno izabrani predsjednik Donald Trump ignorira sudske presude koje ne odgovaraju njegovim interesima. Mediji poput Fox Newsa to podržavaju. Za zastupnicu Ensemblea Eléonore Caroit, također članicu odbora, novi zakoni nisu rješenje. „Protiv projekata poput Périclèsa možete se boriti tako što ćete ih razotkriti", rekla je za DW. „Vjerojatno se zato Stérin nije ni pojavio na saslušanju." Milijarderu sada prijeti dvije godine zatvora i novčana kazna od 7500 eura.
(Vijesti.ba)