Prije pola godine, u Siriji je došlo do historijskog preokreta – nakon decenija čvrste autokratske vladavine, srušen je Bašar al-Asad. Time je okončana skoro pedesetogodišnja era porodice al-Asad, koja je ostavila iza sebe duboko podijeljeno društvo i razorenu zemlju.
Danas, Sirijom s oko 23 miliona stanovnika upravlja tranzicijska vlada na čelu sa privremenim predsjednikom Ahmedom al-Šarom, bivšim liderom islamističke grupe Hajat Tahrir al-Šam (HTS), koji je imao ključnu ulogu u svrgavanju Asada 8. decembra. Sam Asad je pobjegao u Moskvu.
Težak put ka jedinstvu
Nova vlast je obećala "Siriju za sve", no šest mjeseci kasnije, pitanje ostaje – da li je to obećanje ispunjeno?
Manjine u zemlji izražavaju zabrinutost. Napetosti su rasle nakon nekoliko incidenata – od napada na Druze početkom maja do vojnih operacija protiv pristalica bivšeg režima koje su rezultirale velikim brojem poginulih Alavita, vjerske zajednice kojoj je pripadao i sam Asad.
Hamud al-Hinavi, vjerski vođa Druza, upozorio je da među manjinama vlada strah. "Ako ne naučimo prihvatiti jedni druge, nevezano za vjeru, nikada nećemo uspjeti izgraditi naciju", rekao je.
S druge strane, Kurdi na sjeveroistoku zemlje pristali su na integraciju u državne institucije, što je veliki korak ka jedinstvu. Međutim, detalji sporazuma još uvijek nisu u potpunosti jasni. Kurdski lideri ostaju oprezni, ali i umjereno optimistični.
Nova vanjska politika i kraj izolacije
Jedan od ključnih ciljeva nove vlade jeste obnova međunarodnih odnosa i distanciranje od Asadove izolacione politike. Al-Šara se već sastao s nekoliko svjetskih lidera, uključujući i predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, a dočekan je i u Parizu od strane predsjednika Emmanuela Macrona. U septembru bi se trebao obratiti i Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda.
Ekonomski pomaci i ukidanje sankcija
Damask je zabilježio važne pomake i na ekonomskom planu. Nakon višegodišnjih sankcija, sredinom maja su Sjedinjene Američke Države, a potom i Evropska unija, ukinule gotovo sve sankcije Siriji. Time je otvoren put za povratak osnovnih potrepština, kao i za dolazak stranog kapitala neophodnog za obnovu.
Sirijsko ministarstvo vanjskih poslova nazvalo je ovaj potez "historijskim korakom".
Dug put pred Sirijom
Iako se zemlja polako otvara i vraća na međunarodnu scenu, svakodnevica mnogih Sirijaca i dalje je teška. Prema podacima UN-a, oko 90% stanovništva ovisi o nekoj vrsti humanitarne pomoći, a siromaštvo je i dalje duboko ukorijenjeno.
Ipak, oko 400.000 izbjeglica već se vratilo kući. Mnogi od njih kažu da i dalje osjećaju neizvjesnost, ali i nadu. "Ima dana kada se pitamo je li ova nova Sirija išta drugačija", rekao je jedan povratnik. "Ali ima i dana kada vjerujemo da se, korak po korak, krećemo u pravom smjeru."
Nada, izgleda, još uvijek živi.
(Vijesti.ba)