Milošević, bivši komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike Srpske osuđen na 29 godina zatvora zbog terora nad civilima u Sarajevu, u pismu sudiji Gracieli Gatti Santana, odnosno u podnesku koji je potpisao njegov advokat Novak Lukić, naveo da ima 83 godine i da je proveo u zatvoru 22 godine, nakon što se predao tada vlastima Srbije i Crne Gore.
Milošević je već ranije podnosio sličan zahtjev 23. oktobra 2023. godine, koji je Sud odbacio.
"Odbrana priznaje da je Milošević osuđen za teška krivična djela u vezi sa terorisanjem stanovnika Sarajeva u periodu između avgusta 1994. i novembra 1995, što je praćeno velikim brojem žrtava. On je za to osuđen na tešku kaznu", navodi se u pismu i dodaje da treba uzeti u obzir godine Miloševića i činjenicu da se njegovo zdravstveno stanje pogoršava.
U podnesku se ističe da ratni zločinac s obzirom da služi kaznu u Estoniji, nema nikakav lični odnos sa porodicom zbog velike daljine, te da je ispunio uslove za oslobađanje imajući u vidu njegove godine i vrijeme provedeno u zatvoru.
Podsjeća da je prilikom posljednjeg zahtjeva za oslobađanje Srbija ponudila garancije i dodaje da nema sumnje da će to učiniti i ovaj put.
Milošević je odslužio dvije trećine kazne u martu 2024. godine i stoga je stekao pravo da se razmatra njegov zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu. Prijedlog zahtjeva je podnio Mehanizmu 23. oktobra 2023, ali su iz Mehanizma pojasnili da, u skladu sa Statutom, postoji samo pomilovanje ili ublažavanje kazne, ako predsjednik/ca tako odluči na osnovu interesa pravde i općih načela prava.
Santana je istakla da su prošle odluke utvrdile – kao opšte pravilo – da kaznu treba odslužiti u potpunosti, s obzirom na težinu zločina.
Presudama u Haagu, za kampanju terora nad civilima – snajperskim i artiljerijskim napadima – na doživotne kazne zatvora osuđeni su bivši politički i vojni vođa Republike Srpske – Radovan Karadžić i Ratko Mladić, te bivši komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a Stanislav Galić.
Tokom 44 mjeseca opsade – od 1992. do 1995. – ubijeno je više od 11.000 stanovnika, od čega 1.600 djece. Više od 30 godina nakon završetka rata, nije podignuta nijedna optužnica protiv odgovornih za granatiranje i snajpersko djelovanje nad građankama i građanima Sarajeva.
(Vijesti.ba)